Vijesti

Detalji

Objavljeno 30 Septembar 2020

Video “Trgovina ljudima u svrhu radne eksploatacije se dešava – Prepoznaj i zaštiti se!” snimljen je za potrebe kampanje koju Fondacija “Lara” provodi u saradnji sa članicama mreže RING, a je koja dio projekta "Trgovina ljudima u svrhu radne eksploatacije se dešava - PREPOZNAJ I ZAŠTITI SE" koji podržavaju Evropska unija i Vijeće Evrope kroz zajednički program "Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022" i projekat "Prevencija i borba protiv trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini".

Detalji

Objavljeno 01 Septembar 2020

Fondacija “Lara” je 26. avgusta 2020. godine u Bijeljini organizovala predstavljanje i najavu kampanje „Između dobrog posla i modernog ropstva – Kako se dešava i šta možete da uradite?“  

Kampanja je dio projekta "Trgovina ljudima u svrhu radne eksploatacije se dešava - PREPOZNAJ I ZAŠTITI SE" podržavaju Evropska unija i Vijeće Evrope kroz zajednički program “Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022” i projekata “Prevencija i borba protiv trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini”, a realizuje ga Fondacija "Lara" u saradnji sa članicama Mreže RING.

Kampanja Između dobrog posla i modernog ropstva – Kako se dešava i šta možete da uradite? će biti realizovana u vidu javnih događaja u 13 gradova Bosne i Hercegovine i putem online preventivne kampanje u toku septembra, sa ciljem da se animiraju građani/ke da prijave sumnjive oglase za posao, informišu o njihovom pravima i institucijama/organizacijama kojima se mogu obratiti za pomoć u situacijama kada se susretnu sa sumnjivim ponudama za posao ili kada se nalaze u radnom angažmanu koji prevazilazi prihvatljive i zakonite odnose prema radnicima/cama.

Predstavljanju kampanje je prisustvovalo 36 osoba, predstavnika/ca organizacija članica RING mreže (Udruženje žena „MOST” Višegrad, Centar ženskih prava Zenica, Udruženje žena „Goraždanke“ Goražde, Udruženje žena Romkinja „Bolja budućnost” Tuzla, Fondacija „Udružene žene“ Banja Luka, Fondacija „Lara“ Bijeljina), NVO udruženja iz Bijeljine (Udruženje žena sa invaliditetom „Impuls“, Humanitarno udruženje žena „ARTA“), kao i službenici državnih institucija i javnih službi koje u svom mandatu imaju prevenciju i sprečavanje trgovine ljudima i radne eksploatacije (Gradska uprava Grada Bijeljina, Dom zdravlja Bijeljina, Centar za pružanje besplatne pravne pomoći Kancelarija Bijeljina, Centar za socijalni rad, Osnovna škola „Jovan Dučić“, Sindikalna organizacija RiTE Ugljevik, Ekonomska škola Bijeljina, Osnovni sud Bijeljina, Centar za mentalno zdravlje Bijeljina i Okružno javno tužilaštvo Bijeljina).

Izlagači su bili Stanislava Tanić, šefica Odsjeka za borbu protiv trgovine ljudima, Diko Simić, inspektor rada u Inspektoratu RS, Aida Ćosić, članica ekspertskog tima koji je radio na izradi Osnovne studije o stanju u oblasti trgovine ljudima u svrhu radne eksploatacije i Dragana Petrić iz Fondacije „Lara“ koja je predstavila projekat i najavila kampanju koja je planirana da se realizuje tokom septembra.

Od izlagača smo mogli čuti statističke podatke i trenutne tendencije kada je u pitanju radna ekspolatacija u BiH, a Aida Ćosić je navela niz primjera iz sudske prakse, koji će biti obuhvaćeni i Osnovnom studijom, a koji pokazuju da ova djela odnosno trgovci ljudima najčešće prolaze sa minimalnim ili nikakvim kaznama, a žrtve se vrlo često izlažu ponovnoj viktimizaciji i dodatnim traumama zbog takvih odluka sudova i tužilaštava.

Rad inspektorata najvećim dijelom se odnosi na otkrivanje rada na crno, a poražavajući je podatak da radnici, nesvjesni opasnosti koje to nosi, najčešće pristaju dobrovoljno na rad bez ugovora, smatrajući da će tako biti bolje plaćeni, a zanemarujući činjenicu da ih to ostavlja bez ikakvih prava.

Loša tendencija je i nepostojanje sindikata u privatnom sektoru bez ikakvih naznaka ili želje poslodavaca da se formiraju, a radnici su bez inicijative u strahu od gubitka posla.

Zajednički zaključak nakon diskusije bio ja da je ključna i neophodna saradnja nadležnih institucija i nevladinog sektora kao i edukacija radnika, kako bi znali da se zaštite ne samo od sumnjivih ponuda za posao, već i zašto je neophodno da potpisuju ugovore o radu sa poslodavcima i kome mogu da se obrate ukoliko su žrtve radne eksploatacije. Potreban je i efikasniji rad suda i tužilaštva da bi se steklo povjerenje u ove institucije. Izdvojeni su i problemi prosjačenja, kao oblika prisilnog rada, naročito romske djece, a nalogodavci ostaju nekažnjeni jer se ovakve pojave smatraju “romskim običajima”.

Zbog akuelnosti teme, događaj je bio izuzetno medijski propraćen i o njemu je izvijestilo pet TV stanica (BHT, RTRS, RTV Slobomir, RTV BN, NTV Arena), PAN radio i lokalni portal “Dešavanja u Bijeljini”.

Projekat "Trgovina ljudima u svrhu radne eksploatacije se dešava - PREPOZNAJ I ZAŠTITI SE" je podržan u okviru zajedničkog projekta Evropske unije i Vijeća Evrope “Prevencija i borba protiv trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini”. Stavovi izraženi u ovom tekstu ni u kom slučaju ne izražavaju zvanične stavove Evropske unije i Vijeća Evrope.

Detalji

Objavljeno 15 Jul 2020

Fondacija "Udružene žene" iz Banja Luke u sadranji sa Fondacijom "Lara" iz Bijeljine pokreće inicijativu pod nazivom Sa Zakonima Na Ti kroz koju želimo da pozitivne pravne propose koji štite žene žrtve nasilja približi žrtvama nasilja, opštoj i stručnoj javnosti.

Kroz bolje razumijevanje načina i mogućnosti za zaštitu žrtava i sankcionisanje počinioca doprinijećemo snažnijoj primjeni važećih domaćih zakona i međunarodnih standarada u Bosni i Hercegovini.

Za početak na Vaša pitanja odgovara prof. dr Ivanka Marković.

Pitanja možete slati na mail: fondacija.lara@gmail.com ili office@unitedwomenbl.org

Detalji

Objavljeno 09 Jul 2020

Fondacija "Lara" je 1. jula 2020. godine u Sarajevu organizovala Pripremnu radionicu razmjene iskustava i dobrih praksi u cilju prevencije trgovine ljudima u BiH, sa fokusom na radnu eksploataciju. 

Radionica je dio projekta "Trgovina ljudima u svrhu radne eksploatacije se dešava - PREPOZNAJ I ZAŠTITI SE" koji je podržan od strane zajedničkog programa Evropske unije i Vijeća Evrope “Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022” i projekta “Prevencija i borba protiv trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini”, a realizuje ga Fondacija "Lara" u saradnji sa članicama Mreže RING.

Događaju je prisustvovalo 18 osoba, predstavnika/ca organizacija članica RING mreže (Udruženje žena „MOST” Višegrad, Centar ženskih prava Zenica, Udruženje žena „Goraždanke“ Goražde, Udruženje žena Romkinja „Bolja budućnost” Tuzla, Fondacija „Udružene žene“ Banja Luka, Udruženje „Žena BiH“ Mostar, Uduženje „Novi put“ Mostar, Fondacija „Lara“ Bijeljina), službenika državnih institucija i javnih službi koje u svom mandatu imaju prevenciju i prečavanje trgovine ljudima i radne eksploatacije (Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, Državna agencija za istrage i zaštitu – SIPA, Ministarstvo bezbjednosti BiH – Odsjek za borbu protiv trgovine ljudima), predstavnik sindikata, srodnih organizacija civilnog društva koje se bave ovom problematikom (Udruženje „Zemlja djece u BiH“ Tuzla), te predstavnica Savjeta Evrope, koji su finansijski podržali ovu aktivnost i projekat.

U ulozi predavača bili su Stanislava Tanić, šefica Odsjeka za borbu protiv trgovine ljudima, Mirsada Bajramović, predsjednica Uduženja „Zemlja djece u BiH“ i Milkica Milojević, novinarka i aktivistkinja.

Kroz uvodna izlaganja, konstruktivnu diskusiju i aktivno učešće svih prisutnih pokušali smo da uradimo presjek aktuelnog stanja u oblasti sprečavanja trgovine ljudima sa fokusom na radnu eksploataciju, da razmijenimo iskustva i informacije i sagledamo mogućnosti daljeg djelovanja, povezivanja i saradnje.  Zaključci radionice će biti odlična polazna osnova za izradu osnovne studije o stanju u oblasti trgovine ljudima u svrhu radne eksploatacije i kreiranje sadržaja i plana medijske kampanje, budući da su konsultanti koji su izabrani za taj dio posla takođe prisustvovali događaju.

Otvorena su brojna pitanja i uvidjeli smo da je prostor djelovanja jako širok, jer je nažalost položaj radnika i radnica kako u BiH, tako i onih koji odlaze u inostranstvo u potrazi za boljim i sigurnijim životom, sve teži, a zaštita njihovih prava je na jako niskom nivou.  Prepoznat je značaj sindikata u prevenciji radne eksploatacije i trebalo bi raditi na jačanju sindikalnog organizovanja, iako oni svoj rad vrlo često karakterišu kao "borbu protiv ala".

Ova radionica je bila prva u nizu aktovnosti sa zajedničkim ciljem doprinosa prevenciji i umanjenju rizika od trgovine ljudima u BiH sa fokusom na prisilni rad i druge oblike radne eksploatacije.

Detalji

Objavljeno 13 April 2020

Fondacija "Lara" se zahvaljuje svim medijima koji su objavili naše javno reagovanje na puštanje na slobodu seksualnih prestupnika iz Lopara kao i svim koleginicama iz drugih organizacija koje su naš protest podržale i priključile nam se u javnom apelu od 10. aprila za vraćanje prestupnika u pritvor.

To nam je pokazalo da uprkos socijalnom izolaciji i teškoćama života u ambijentu epidemije, možemo naći prostor za djelovanje protiv nepravde. Za nas je veliko ohrabrenje i bezrezervna podrška građana koji su reagovali i dalje dijelili saopštenje i na taj način podržali naš apel da se optuženi vrate u pritvor.

Mediji koji su objavili naša saopštenja između ostalih su: Srna, Biljeljina danas, Novi Glas, Semberija info, Info Bijeljina, Moja Bijeljina, Dešavanja u Bijeljini, Buka, Srpska info/Euro Blic, RTRS, Pan radio, Jutranji program BN TV, Tačno.net, Mreža mira...

Javni apel od 10. aprila podržale su sljedeće organizacije: Udruženje žena "Derventa" Derventa, Udruženje žena “MOST” Višegrad, Helsinški parlament građana Banja Luka, Udruženje žena “Maja” Kravica, Udruženje žena “Jadar” Konjević Polje, Udruženje žena “Priroda” Bratunac, “Forum žena” Bratunac, Udruženje žena “Viktorija” Pale, Udruženje žena sa ivaliditetom “Impuls” Bijeljina, Humanitarno udruženje žena “Arta” Bijeljina, UREM “Siguran korak” Bijeljina, Udruženje “Žena i porodica” Gradiška, Fondacija “Udružene žene” Banja Luka, UG “Budućnost” Modriča i Fondacija “Ženski centar” Trebinje.

U nastavku možete pogledati neke od komentara:

Detalji

Objavljeno 10 April 2020

Tema: Apel za vraćanje u pritvor optuženih seksualnih prestupnika V.S. i N.K., iz Lopara kojima se sudi za seksualne zločine prema djetetu mlađem od 15 godina.

Aktivistkinje organizacija  za prava žena i djece, branitelji i braniteljice ljudskih prava iz 16 organizacija (Fondacija “Lara”, Udruženje žena "Derventa" Derventa, Udruženje žena “MOST” Višegrad, Helsinški parlament građana Banja Luka, Udruženje žena “Maja” Kravica, Udruženje žena “Jadar” Konjević Polje, Udruženje žena “Priroda” Bratunac, “Forum žena” Bratunac, Udruženje žena “Viktorija” Pale, Udruženje žena sa ivaliditetom “Impuls” Bijeljina, Humanitarno udruženje žena “Arta” Bijeljina, UREM “Siguran korak” Bijeljina, Udruženje “Žena i porodica” Gradiška, Fondacija “Udružene žene” Banja Luka, UG “Budućnost” Modriča i Fondacija “Ženski centar” Trebinje) iz različitih gradova Republike Srpske upućuju javni apel predstavnicima pravosudnih institucija uključenim u sudski proces za krivično djelo seksualnog nasilja nad djevojčicom iz Lopara, da još jednom pažljivo razmotre svoju odluku da se optuženi prestupnici u nastavku glavnog pretresa brane sa slobode.

Okružni sud u Bijeljini je 1. aprila 2020. godine, postupajući po odluci Vrhovnog suda Republike Srpske donio rješenje da se nakon višemjesečnog pritvora optuženi N.K. i S.V. puste na slobodu.

N.K. i S.V. su nakon višemjesečne, teške istrage optuženi da su počinili krivično djelo obljube djeteta mlađeg od 15 godina u sticaju sa krivičnim djelom upoznavanje djece sa pornografijom. Djevojčica, žrtva ovog djela zbog stanja u kojem se nalazila izmještena je iz porodice i smještena u jednu od sigurnih kuća u Republici Srpskoj, kako bi se oporavila.

U vrijeme podizanja optužnice, u septembru 2019. godine, slučaj je zbog svoje delikatnosti ostao van pažnje javnosti, tako da su neke bitne činjenice o djelu malo poznate. U vrijeme izvršenja djela djevojčica je imala 13 godina i 7 mjeseci a optuženi V.S. četrdeset četiri i N. K. pedeset sedam godina života.  Dijete je živjelo u dramatično teškim materijalnim i porodičnim prilikama koji su je činili potpuno nemoćnom i nezaštičenom, što su optuženi znali. Nakon seksualnog čina djevojčici su zaprijetili da ne smije nikome ništa pričati o tim odnosima jer će u protivnom svima pričati „šta je uradila“ i da će je ostaviti u šumi u koju je jedan od optuženih odveo. Pored navedenog u istom periodu osumnjičeni su oštećenoj sa svojih mobilnih telefona na njen mobilni telefon slali fotografije pornografske sadržine i video klipove nepoznatih ljudi u kojima se vide njihovi polni organi kao i fotografije svog polnog organa.

Riječ je o teškoj vrsti seksualnog nasilja koje pogađa žene i djevojčice i zbog kojeg je, da bi bilo zaustavljeno, usvojeno niz međunarodnih konvencija i dokumenata. Većina ovih konvencija ratifikovana je i važeća i u Bosni i Hercegovini, odnosno u Republici Srpskoj. Podsjećamo da je u toku kampanja obezbjeđenja primjene Konvencije Savjeta Evrope o suzbijanju i sprečavanju nasilja prema ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija) koja od država zahtijeva da s dužnom pažnjom istraže i procesuiraju sva djela nasilja prema ženama obuhvaćena Konvencijom, spriječe ponavljanje nasilja, kazne počinioce i rehabilituju žrtvu.

Ova kao i druge Konvencije prepoznaje pored individualnog čina nasilja, sistemsko, odnosno institucionalno nasilje koje, nakon što se nasilje desilo, vrše predstavnici institucija postupajući prema žrtvama sa stereotipima i predrasudama. Da li smo u pravu ako se upitamo  može li se puštanje iz pritvora seksualnih prestupnika iz Lopara smatrati upravo činom institucionalnog nasilja?

Optuženi su pušteni da se brane sa slobode jer je Sud smatrao da djelo koje su počinili nije poremetilo javni red i mir u Loparama i široj zajednici. U deset dana građani su demantovali navode Suda, a Centar za socijalni rad u Loparama dostavio je Fondaciji „Lara“ dopis o svojoj zabrinutosti. Uznemireni su građani, uplašeni svjedoci, a za očekivati je i da je djevojčica, žrtva ovog zločina, ponovo izložena strahu  za vlastitu budućnost.

Mi, potpisnice ovog saopštenja, podržavamo žalbu Okružnog tužilaštva u Bijeljini koje zastupa optužnicu, i koje traži vraćanje optuženih u pritvor, i smatramo je potpuno opravdanom. Takođe, tražimo od pravosuđa da u ovom, kao i u svim drugim slučajevima nasilja prema ženama i djevojčicama, postupa sa dužnom pažnjom na šta ga, kao dio državne vlasti, obavezuje Istanbulska konvencija, a djelo seksualnog zlostavljanja nezaštićene djevojčice iz Lopara svakako je ono koje tu dužnu pažnju zahtijeva.

Fondacija „Lara“ Bijeljina

Fondacija „Ženski centar“ Trebinje

Fondacija „Udružene žene“ Banja Luka

Udruženje žena „Most“ Višegrad

Udruženje žena “Maja” Kravica

Udruženje žena „Derventa“ Derventa

Udruženje žena „Priroda“ Bratunac

Udruženje žena sa ivaliditetom “Impuls” Bijeljina

Udruženje žena “Viktorija” Pale

Udruženje “Žena i porodica” Gradiška

Udruženje žena “Jadar” Konjević Polje

“Forum žena” Bratunac

Helsinški parlament građana Banja Luka

Udruženje građana „Budućnost“ Modriča

UREM “Siguran korak” Bijeljina

Humanitarno udruženje žena „Arta“ Bijeljina

Detalji

Objavljeno 01 April 2020

Tema: Reagovanje na Rješenje Okružnog suda u Bijeljini od 01. aprila 2020. godine o puštanju iz pritvora optuženih seksualnih prestupnika V.S. i N.K., kojima se sudi za seksualne zločine prema djetetu mlađem od 15 godina.

Kao organizacija koja se profesionalno i aktivistički 22 godine bori protiv svih oblika nasilja prema ženama i djevojčicama, uključujući i seksualno nasilje nad djecom, izražavamo duboku zabrinutost i osuđujemo Rješenje Okružnog suda u Bijeljini od 01. aprila 2020. godine kojim su optuženi za djela obljube nad djetetom mlađim od 15 godina u sticaju sa krivičnim djelom upoznavanje djece sa pornografijom, V.S. i N.K. iz Lopara, danas pušteni na slobodu.

Pred Okružnim sudom u Bijeljini u toku je suđenje protiv V.S. i N.K. iz Lopara zbog navedenog krivičnog djela i glavni pretres je u završnoj fazi.

Optuženi se nalaze u pritvoru od početka istrage a pritvor je produžen nakon potvrđivanja optužnice 18. septembra 2019. godine, a potom, u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku, produžavan svaka dva mjeseca. Posljednji put, pritvor je produžen 19. marta 2020. godine a ukinut je novim rješenjem, po osnovu odluke Vrhovnog suda Republike Srpske kojem se branilac jednog od optuženih žalio.

Vrhovni sud Republike Srpske je Rješenjem od 27. marta 2020. godine ukinuo rješenje Okružnog suda o produženju pritvora i vratio predmet na ponovno razmatranje, nakon čega je Vijeće Okružnog suda odlučilo da optužene pusti na slobodu.

Sudovi uključeni u ovaj postupak, kako se navodi u rješenju Okružnog suda, smatraju da puštanjem na slobodu optuženih nema stvarne prijetnje narušavanja javnog reda ni drugih razloga zbog kojih bi optuženi ostali u pritvoru. Jedan od argumenata za ukidanje pritvora je i što je žrtva navedenih seksualnih zločina izmještena iz sredine u kojoj su djela počinjena.

Odluke Okružnog i Vrhovnog suda  pokazuju dramatično nerazumijevanje prava i pravde i potpuno tehnokratski a ne humanistički pristup u primjeni i razumijevanju pravnih normi i uloge pravosuđa, iz dva razloga:

Optuženi su počinili dva izrazito teška seksualna zločina prema djetetu koja ukazuju da se radi o sociopatskim ličnostima i svrstava ih u rang kriminalnih struktura koje se nazivaju pedofilima. Prema seksualnim prestupnicima u cijelom svijetu, kao i u Republici Srpskoj, traže se rješenja trajnije kontrole kako bi bili spriječeni u daljem činjenju i ponavljaju krivičnih djela o čemu je svaki nosilac sudijske funkcije upoznat, ili bi trebalo da bude. I stoga je svaki sudija obavezan da duboko razmisli o društvenoj opasnosti kada počinioce ovih djela pušta na slobodu, bez ikakvih mjera obezbjeđenja koja Zakon o krivičnom postupku propisuje.

U obrazloženju Rješenja, Okružni sud navodi, da nije bilo nikakve reakcije javnosti zbog izvršenja djela dok su optuženi bili u pritvoru što je apsurdno opravdanje jer javnost i zajednica i nisu imali razloga da reaguju u situaciji kada su službe za provođenje zakona na pravilan način radile svoj posao.

Drugi poražavajući razlog u obrazloženju Suda je argument da „oštećena više ne živi u mjestu gdje je djelo počinjeno“ jer podržava cijeli korpus društvenih predrasuda i ponašanja koji doprinose da se u situacijama seksualnih zločina kažnjavaju žrtve a počinioci amnestiraju. Dijete, žrtva navedenog seksualnog zločina nalazi se u jednoj od sigurnih kuća u Republici Srpskoj i bori se za šansu da nastavi život. Dakle, nije sa porodicom, prijateljima i školskim drugovima i to je Sudu razlog da omogući da optuženi za krivično djelo mogu dalje da uživaju sve blagodeti slobode koju su oštećenom djetetu oduzeli.

Fondacija „Lara“  kao organizacija koja se bavi zaštitom ljudskih prava vjeruje u sistem  i zalaže se za poštivanje pravnih normi i međunarodnog prava. Želimo vjerovati da će Tužilaštvo reagovati i uložiti žalbu i  da će sudovi ponovo razmotriti svoju odluku i donijeti ispravno rješenje. Važno je znati da seksualno nasilje prema ženama u našoj zemlji spada u vrstu zločina koja je pod najvećom stigmom i da su tamne brojke ovoga kriminala ogromne. Žrtve seksualnog nasilja, uglavnom žene i djeca, rijetko ovaj zločin uopšte i prijavljuju jer ne mogu da se izbore sa sekundarnom viktimizacijom koju prolaze tokom istrage i sudskog postupka.

Svi nosioci pravosudnih funkcija obavezni su u ovom, kao i u svakom drugom slučaju procijeniti kako će se nakon izlaska optuženih iz pritvora osjećati druge osobe pogođenje ovim zločinom, porodica oštećenog djeteta, prijatelji. Da li će drugi roditelji strahovati za sigurnost svoje djece? Hoće li se službenici/ce koji su djetetu pomagali takođe osjećati ugroženo? Kako će se osjećati oštećena?

Želimo vjerovati da u sistemu pravosuđa postoji dovoljno sudija i tužilaca koji razumiju položaj žrtava i prirodu seksualnih zločina a posebno seksualnog nasilja prema ženama.

Tim Fondacije „Lara“

Detalji

Objavljeno 05 Mart 2020

Izložba "Mir sa ženskim licem", koja je nastala kao rezultat saradnje mirovnog pokreta Mir sa ženskim licem i Foruma Civilna mirovna služba (forum ZFD) biće, nakon Sarajeva, Banjaluke, Bijeljine i Tuzle, otvorena i u Beogradu i Bihaću.

U Beogradu će svečano otvaranje izložbe biti u nedelju 8. marta u 16,00 časova, u prostorijama galerije „Endžio” Inicijative mladih za ljudska prava (ulica Dobračina 4), a za posjetioce će biti otvorena do 17. marta. 

Dan kasnije, u ponedeljak, 9. marta u 18,00 časova, izložba će biti otvorena u Bihaću u Gradskoj galeriji u ulici Bosanska 15.  Pored organizatorica i idejnih tvoraca izložbe, posjetiocima će se obratiti i Srđan Puhalo, recenzent izložbe, kao i Danka Zelić i Emina Busuladžić, žene čije su se priče našle u postavci ove izložbe.

Na izložbi u Beogradu, posjetiocima će se obratiti direktorica Fondacije "Lara" Radmila Žigić, Staša Zajević iz mirovne grupe "Žene u crnom", kao i Sunita Dautbegović Bošnjaković, projektna menažerica Foruma ZFD.

Od žena čije su priče predstavljene na izložbi, govoriće Mara Radovanović, Suvada Selimović i Rejha Avdić.

Izložba „Mir sa ženskim licem“ rezultat je saradnje i nastojanja ženskog mirovnog pokreta Mir sa ženskim licem i Foruma Civilna mirovna služba (forum ZFD) da u procese suočavanja s prošlošću i izgradnje mira u Bosni i Hercegovini integrišu žensku perspektivu i predstave žensku stranu priče o preživljavanju i prevazilaženju posljedica rata. Izložba govori o ženama koje su u poslijeratnoj BiH vodile male (a velike) bitke za svoja i prava drugih i obnavljale ratom razoreno društvo. Životne priče koje je tim Historijskog muzeja BiH pretvorio u izložbu su nove stranice istorije ove zemlje – jedinstvene jer u fokus stavljaju žene i lično iskustvo, nasuprot opštoj politici supremacije nacije i kolektiviteta nad pojedincem i marginalizacije ženskih iskustava i postignuća.

Priče predstavljene na izložbi pokazuju da žene nemaju samo ulogu žrtve u ratu i nakon ratova, već da su one i aktivne članice društva koje svojim sposobnostima, snagom i voljom pokreću pozitivne društvene promjene i vrijednosti. Ova izložba posvećena je svim ženama Bosne i Hercegovine koje se svakodnevno trude i rade na izgradnji mira.

Kustosica izložbe je Elma Hodžić, a autorka prostornog oblikovanja i grafičkog dizajna je Sanja Vrzić.

Detalji

Objavljeno 30 Novembar 2019

U Centru za kulturu "Semberija" u Bijeljini je 26. novembra otvorena izložba "Mir sa ženskim licem" koja je nastala kao rezultat saradnje i nastojanja ženskog mirovnog pokreta Mir sa ženskim licem i Foruma Civilna mirovna služba (forumZFD), a uz stručnu pomoć Historijskog muzeja BiH, da u procese suočavanja s prošlošću i izgradnje mira u Bosni i Hercegovini (BiH) integrišu žensku perspektivu i predstave žensku stranu priče o preživljavanju i prevazilaženju posljedica rata.

Detalji

Objavljeno 23 Septembar 2019

Publikacija „Podrška razvoju Lokalnog gender akcionog plana Grada Bijeljine“ rezultat je istoimene akcije Fondacije „Lara“ u projektu Žene na izborima u Bosni i Hercegovini, koji realizuje UNDP a finansira Vlada Kraljevine Švedske.

Detalji

Objavljeno 26 Jun 2019

Fondacija "Lara" je 24. juna 2019. godine organizovala Javnu tribinu „Provođenje i lokalizacija Gender akcionog plana BiH“, u hotelu „Drina“ u Bijeljni, u okviru projekta "Žene u izborima u Bosni i Hercegovini", koji finansira Vlada Švedske, a implementuje Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u partnerstvu sa institucijama u BiH.

Detalji

Objavljeno 14 Mart 2019

U Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu je 8. marta 2019. godine otvorena izložba „Mir sa ženskim licem“ koja je nastala kao rezultat saradnje i nastojanja ženskog mirovnog pokreta Mir sa ženskim licem i Foruma Civilna mirovna služba (forum ZFD) da u procese suočavanja s prošlošću i izgradnje mira u Bosni i Hercegovini (BiH) integrišu žensku perspektivu i predstave žensku stranu priče o preživljavanju i prevazilaženju posljedica rata.

Detalji

Objavljeno 19 Septembar 2018

Pred više od 100 građana i građanki Bijeljine u Muzeju Semberija je 18. septembra 2018. godine otvorena izložba “LARINIH DVADESET GODINA" posvećena jubileju Fondacije “Lara” 1998-2018. Izložba je otvorena u susret Danu Grada Bijeljina i povodom obilježavanja Dana evropskog nasljeđa.

Detalji

Objavljeno 19 Septembar 2018

Povodom obilježavanja 20 godina rada „Lare“ i otvaranja izložbe „LARINIH 20 GODINA“ u Muzeju Semberije, predstavnik UN Women u BiH, David Saunders, posjetio je 18. septembra 2018. godine kolektiv Fondacije „Lara“.

Detalji

Objavljeno 24 Avgust 2018

“Ideja za organizovanje ovakve obuke je odlična i smatram da bi trebalo i ubuduće da se organizuje. Cilj obuke je ne samo da se nauči nešto novo, nego da se i upoznaju novi ljudi i da se kvalitetno provede vrijeme u prijatnoj atmosferi uz učenje novih stvari. Imam pozitivno mišljenje o obuci i tokom nje sam naučila da rukujem mašinom, sašijem maramicu i da je izvezem. Projekat je od velikog značaja za zajednicu jer kroz njegovu realizaciju žene dobijaju priliku da nauče zanat od kog bi mogle da naprave posao.”