Ženski karavan za pravdu i pomirenje

Detalji

Objavljeno 23 Septembar 2025

Resursni paket za mirovno obrazovanje razvijen je u okviru projekta „Ženski karavan za pravdu i pomirenje“, koji je dio regionalne inicijative „Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“. Projekat finansira Evropska unija (EU), a sprovodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP).

Zašto baš ovaj resursni paket?

Edukativnog materijala o izgradnji mira generalno ima mnogo – od teorijskih studija do priručnika i praktičnih vodiča. Međutim, resursa koji u prvi plan stavljaju ulogu žena i feminističke perspektive u ovim procesima ima vrlo malo. Upravo ta praznina jedan je od glavnih razloga zbog kojih je nastao ovaj resursni paket.

Istraživanja dodatno pokazuju potrebu za ovakvim sadržajima:

• Prema WPS Indeksu 2023 (Women, Peace and Security Index), Bosna i Hercegovina se nalazi na 55. mjestu od 177 zemalja, što ukazuje na značajne izazove u ostvarivanju rodne ravnopravnosti u oblasti mira i sigurnosti.
• Žene su potpisnice u samo 4% mirovnih sporazuma globalno, a u BiH nijedna žena nije bila prisutna prilikom potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

Uprkos tome, žene u BiH i regionu su bile i ostale pokretačice mirovnih inicijativa – pružale podršku žrtvama rata, zagovarale tranzicionu pravdu i gradile mostove solidarnosti.

👉 Ovaj resursni paket nastao je kao odgovor na potrebu da se feminističke ideje, iskustva i metode ugrade u procese izgradnje mira – ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u širem kontekstu Zapadnog Balkana, gdje slični izazovi i dalje oblikuju svakodnevnicu.

Šta sadrži?

Resursni paket čine:

1. Kurikulum za feministički pristup mirovnom obrazovanju (Vodič)
   Publikacija koja povezuje teorijska znanja, praktična iskustva i feminističke metode učenja i djelovanja. Osmišljena je kao intervencija – alat koji donosi novo znanje i potiče akciju, nudeći konkretne odgovore na pitanje:
   👉 „Šta je potrebno da znam da bih se bavila mirovnim aktivizmom na ženski način?“

📖 [Preuzmite publikaciju OVDJE]

1. Tri edukativna video materijala, koji dopunjuju vodič i obrađuju ključne teme feminističkog pristupa miru:
• Međunarodni i domaći pravni okvir za izgradnju mira u BiH daje osvrt na ključne međunarodne i domaće dokumente, politike i principe rodne ravnopravnosti koji su vezani za oblast izgradnje mira i u Bosni i Hercegovini.
  🎥
• Feministički pristup izgradnji mira ukazuje na doprinos feminističkih principa mirovnim politikama u svijetu.
  🎥
• Znanje, principi, zajedništvo i aktivizam u izgradnji mira ukazuje šta su temelji za izgradnju pravičnijeg i sigurnijeg svijeta za sve ljude
  🎥

Na ovaj način, resursni paket nudi sveobuhvatnu kombinaciju teorije, prakse i multimedijalnih alata, sa ciljem osnaživanja pojedinki i zajednica da se aktivno uključe u procese izgradnje trajnog i pravednog mira – iz perspektive koja se i dalje rijetko nalazi u postojećim edukativnim materijalima, kako u BiH tako i u regionu.

Detalji

Objavljeno 12 Avgust 2025

Regionalna konferencija „Zajedno za mir“ koja je okupila više od 60 mirovnih aktivistkinja i aktivista, predstavnika organizacija civilnog društva, akademske zajednice i institucija iz Bosne i Hercegovine i zemalja regiona, organizovana je u Sarajevu, 26. juna. Cilj skupa bio je razmjena iskustava i primjera dobre prakse u izgradnji mira, jačanju povjerenja i suočavanju s prošlošću.

U uvodnom dijelu obratile su se Radmila Žigić iz Fondacije „Lara“ i Jelena Krezić iz Suda BiH, Odjeljenja za podršku svjedocima.

Prvi panel „Uloga žena u poslijeratnom oporavku društva u BiH i zemljama regiona – dobre prakse i izazovi u radu“ okupio je Radmilu Žigić (Fondacija “Lara”, Bijeljina), Branku Antić (“Snaga žene”, Tuzla), Snežanu Jakovljević (“Peščanik”, Kruševac) i Ervinu Dabižinović (“Anima”, Kotor).

Na drugom panelu „Alternativni pristupi izgradnji mira i afirmacija mladih za uključivanje u procese pomirenja“ izlagali su Tamara Šmidling (“Centar za primijenjenu istoriju”, Beograd), Jelena Memet (“Alternativni centar za devojke”, Kruševac), Zilka Spahić Šiljak (TPO Fondacija, Sarajevo), Zana Hoxha (“Artpolis”, Priština) i Kemal Pervanić (“Most mira”, Prijedor).

Tokom oba panela istaknuto je da su žene širom regiona pokazale izuzetnu snagu u prevazilaženju ratnih trauma i pokretanju inicijativa koje doprinose trajnom miru, ali i da su pred mirovnim aktivistima i dalje brojni izazovi – od nedostatka političke podrške do uticaja zvaničnih narativa na mlade generacije.

Panelistkinje i panelisti su naglasili značaj alternativnih obrazovnih modela, poput ženskih mirovnih kampova, feminističkih škola i umjetničkih projekata, koji mladima otvaraju prostor za slobodno promišljanje, susret s drugačijim iskustvima i razvijanje kritičkog mišljenja. Posebno emotivno je bilo svjedočenje Kemala Pervanića iz Omarske, koji je podijelio svoje lično iskustvo transformacije – od logoraša u ratu do mirovnog aktiviste koji radi s mladima.

Zaključak učesnica i učesnika konferencije je da su obrazovanje, razmjena iskustava i čitanje antiratne literature ključne strategije za očuvanje i izgradnju mira.

Konferencija je dio projekta „Ženski karavan za pravdu i pomirenje“ koji Fondacija „Lara“ realizuje uz podršku projekta Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, finansiranog od strane Evropske unije, a koji implementira Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP). Projekat se fokusira na povećanje vidljivosti i učešća žena u procesima suočavanja s prošlošću i promociji krivične pravde kao temelja pomirenja.

Detalji

Objavljeno 25 Jul 2025

Na Bjelašnici je od 21. do 23. jula 2025. godine održana trodnevna radionica pod nazivom “Mir počinje u meni: Prevencija burnouta za one koje stvaraju promjene”, namijenjena učesnicama Ženskog mirovnog kampa i mladim ženama angažovanim u projektu “Ženski karavan za pravdu i pomirenje”.

Radionici je prisustvovalo 17 učesnica iz različitih dijelova BiH. Program je bio fokusiran na očuvanje unutrašnjeg mira, emocionalnu regeneraciju i razmjenu iskustava među mladim aktivistkinjama. Tokom tri dana, kroz interaktivne sesije, učesnice su razgovarale o prepoznavanju i prevenciji burnouta, važnosti brige o sebi i načinima kako sačuvati ličnu snagu u dugoročnom aktivizmu.

Radionicu su vodile Slađana Cvjetković, psihologinja i psihoterapeutkinja, i Željka Umićević, dugogodišnja aktivistkinja. Program je uključivao tematske radionice poput “Burnout i njegove manifestacije”, “Briga o sebi” i kreativne vježbe poput “Mapa uma” i “Pismo sebi”. Završni dan bio je posvećen predstavljanju rezultata projekta “Ženski karavan za pravdu i pomirenje”, s posebnim osvrtom na pet lokalnih mirovnih akcija realizovanih širom BiH.

Pored edukativnog sadržaja, učesnicama je pružen prostor za refleksiju i međusobno osnaživanje, uz poruku: “Mir u zajednici počinje mirom u nama.”

Učesnice su izrazile zahvalnost na prilici da se ponovo sretnu, razmijene iskustva i dodatno zbliže, ističući koliko je važno nastaviti otvarati teme izgradnje mira i jačanja povjerenja, naročito među mladima.

Organizatori su naglasili da su rezultati projekta nadmašili očekivanja, te da je bilo istinsko zadovoljstvo raditi s grupom tako nadahnutih i posvećenih mladih žena.

Radionica je završna aktivnost u projektu “Ženski karavan za pravdu i pomirenje” koji Fondacija „Lara“ realizuje uz pomoć projekta Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija a sprovodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP).

Detalji

Objavljeno 26 Maj 2025

U petak, 25. aprila, u Sarajevu je održan „Ženski sud za mlade“, događaj koji je dio šire inicijative „Ženski karavan za pravdu i pomirenje“, u organizaciji Fondacije Lara. Ova inicijativa je realizovana uz pomoć projekta Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija a sprovodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP). Jedan od najvećih ciljeva Fondacije Lara jeste uključivanje ženske perspektive u procese izgradnje mira kroz dijeljenje priča o ženama koje su preživjele rat, nasilje i strašne gubitke.

Kada sam se prošlo ljeto uključila u rad Fondacije Lara, saznala sam za „Ženski sud“, mehanizam tranzicione pravde koji su pokrenule aktivistkinje i feministkinje sa prostora bivše Jugoslavije. Prvi njihov događaj održan je u Sarajevu 2015. godine. Gledajući njihove nastupe, toliko sam bila dirnuta njihovom snagom i energijom da sam već tad počela sanjariti da ću jednog dana uraditi nešto slično. S tim rečeno, moja inicijativa svakako nije originalna ideja, već sam nastojala da prenesem strukturu i duh „Ženskog suda“ na mlađe generacije žena koje nisu lično doživjele rat, ali ga svakako nose duboko u sebi.

„Ženski sud za mlade“ je prostor koji smo dr. Selvira Draganović moja profesorica sa fakulteta i ja, pažljivo gradile mjesecima unazad. Prije samog suda, učesnice ovog projekta su prošle kroz psihoterapeutske radionice gdje su učile da se otvaraju u vezi svojih iskustava, te da ih pretapaju u priče. Čitav taj proces je vodila profesorica Selvira čija stručnost nije samo u njenom znanju, već u načinu na koji zna slušati, prepoznati i podstaći ono što se teško izgovara.

Program je započeo sa predavanjem profesorice Selvire gdje je pričala o značaju narativa u iscjeljenju trauma. Objasnila je kako traumatizirane osobe često o sebi formiraju obesnažujuće narative, i kako je upravo pričanje priča alat za rekonstruisanje identiteta, emocionalno povezivanje, i kolektivno osnaživanje. Bez priče, trauma se prenosi šutnjom i nevidljivim obrascima ponašanja, dok svjesnim pričanjem možemo prekinuti taj začarani krug. Sažetke priča koje ćete pročitati u nastavku nisu fikcija, one su nastale uslijed intenzivnog rada i kopanja po sebi, te podrške i nježnosti koje smo pružile jedna drugoj tokom našeg suda.

Edna Aletić (25), koja je po struci ekonomista, je otvorila segment ličnih priča. Njena priča je vezana za njene roditelje koji su preživjeli rat- njenog oca, bivšeg vojnika koji i dalje hrli u kupovinu brašna pri naznaci bilo kakve krize; majke koja ne podnosi glasne zvukove i koja tiho hoda po kući, kao da ne postoji. Ti obrasci ponašanja, koji su Edni nekada bili čudni ili iritantni, danas su svjedočanstva njihove borbe za život. Ono što je Edna naučila jeste da je trauma zajedničko naslijeđe, a da nas jedino istinsko razumijevanje onoga kroz šta su naši roditelji prošli može osloboditi.

Maida Zagorac (33) rođena je 1992. u Sarajevu. Ona govori o tišini koja je pratila njeno odrastanje. Odrasla je u toplini ženskog kolektiva, koja nije izliječila bol ali ga je pokrila. Rat ju je razdvojio od sestre već na početku i stvorio gotovo nepremostive razlike među njima. Te pukotine su se godinama kasnije morale zaliječiti ne sličnostima, već međusobnim poštovanjem i naporom. Maida nam poručuje da trauma ne može nestati, ali se njene posljedice mogu ublažiti kroz ljubav i iskrenost.

Svoju priču ispričala sam i ja (23). Odrasla sam u porodici koja je svjesno skrivala bol rata kako bi me zaštitila. Nacionalizam, rat, etničke podjele i religija bili su mi nepoznati pojmovi, dok nisam u prvom srednje pročitala priču koju je moja mama napisala o svom progonstvu. Tada sam shvatila kolika je snaga u svjedočenju i odlučila da želim graditi prostore gdje i drugi mogu javno dijeliti svoje priče. Za mene, borba protiv fašizma ne dolazi kroz epohalne ideje o pravdi i domovini, već kroz svakodnevne geste: kroz slušanje, empatiju, toplinu, male dodire i poglede, kroz mrežu podrške kakvu smo mi stvorile između sebe na sudu.

Amina Hasanović (26), pedagoginja, ispričala je priču o roditeljima koji su preživjeli rat sa strašnim posljedicama. Iako su uspjeli stvoriti kuću punu ljubavi, njihova bol je bila glasna- izražena kroz trzaje tokom grmljavine, noćnih mora koje ih bude usred noći, i srušene kuće koja je Aminonog oca u jednom dahu ostavila siročetom i beskućnikom. Amina sebe vidi kao most između generacija- ona je glas onih koji nisu preživjeli i ne mogu govoriti.

Ajša Mujačić (23) posvetila je svoju priču mami, ženi koja je cijeli život bila sporedni lik u vlastitoj priči. Prognana iz Banje Luke, studirala je dok nije znala da li joj je porodica živa. Njena tiha snaga oblikovala je Ajšu, a njeno ćutanje postalo je naslijeđe koje Ajša odlučuje razotkriti- ne da bi izliječila traumu, već da bi joj napravila mjesta.

Đana Kurbegović (22) završila je segment ličnih priča glasom koji spaja nespojivo- bunt i nježnost. Kroz kontrast oca borca i majke koja je rat preživjela u podrumu, Đana nam pokazuje kako se muška trauma često priznaje, dok se žensko iskustvo prešućuje, potiskuje i umanjuje- pa čak i od strane samih žena. Odrasla je brzo, jer su njeni roditelji, kojima je djetinjstvo bilo oduzeto u ratu, često nesvjesno tražili od nje da bude snažna umjesto da joj pruže sigurno utočište. Đana kaže kako ne moramo tišinom prikivati ta iskustva, jer istinsko iscjeljenje počinje onda kada sebi damo pravo na glas i autentičnost.

U drugom dijelu programa, održan je panel na kojem smo razgovarale o važnosti granica kada pričamo o traumama. Pitala sam učesnice: Šta bi one uradile da su bile na mjestu svojih roditelja? Kada i kako pričati o ratu s djecom? Zaključili smo da narativi o traumi moraju biti pažljivo oblikovani prije nego se prenesu na sljedeću generaciju. Govoriti o boli je važno, ali moramo biti svjesni njenih posljedica. Terapijska obrada traume je nužna prije nego što se prenese- a u Bosni i Hercegovini, terapija je i dalje luksuz. Većina ljudi, pogotovo u ruralnim dijelovima naše države, nema pristup ni osnovnim prilikama za razgovor o ovim temama. Pored toga, sam pojam mentalnog zdravlja je veliki tabu na našim prostorima. Mnogi još nisu spremni pružiti priliku ovakvom vidu liječenja ili jednostavno biraju da ne vjeruju da im može pomoći. Kada uzmemo u obzir “zavjeru šutnje” koju, naročito na Balkanu, često njeguju starije generacije kada je riječ o boli i teškim temama, takav stav postaje razumljiv. Upravo zato profesorica Selvira i ja nastavljamo širiti ovaj projekat- kako bismo pokazale da o boli treba i može da se govori. Čak i oni koji još nisu spremni da progovore, ali čuju tuđe priče, teško mogu ostati ravnodušni. Ono u što sam sigurna je da javno svjedočenje o duboko ličnim iskustvima ima moć da pokrene čak i planine.

Kada govorimo o vlastitim traumama, moramo ostati svjesni kompleksnosti ljudskog iskustva. Iako smo bili povrijeđeni, i dalje možemo nanositi bol drugima- naročito ako vlastite traume koristimo da opravdamo etnonacionalnalizam ili da se postavimo kao moralno superiorni. Sasvim je ljudski da ne znamo kuda da stavimo svoj bol pa ga koristimo da ojačamo narativ da smo bolji, pravedniji ili ispravniji od drugih. U društvu u kojem se ratni zločinci glorifikuju, a genocid negira, moramo biti oprezni da naša bol ne postane sredstvo novih povreda. Da bismo zdravo obradili svoju trauma, moramo da svjedočimo o onome što nam je učinjeno, ali i da preuzmemo odgovornost za način na koji to iskustvo dalje nosimo i prenosimo.

U nastavku slijede neke od izjava publike, onih koji su došli da čuju naše priče i da nas podrže:

Bez sumnje, jedan od najposebnijih događaja na kojem sam ikad bila. Šest djevojaka, sa šest različtih priča je uspjelo emotivno ujediniti publiku kroz jedan događaj. Energija koju sam osjetila u prostorij se ne može opisati riječima, to se jednostavno mora doživjeti. Koliko je bilo bitno učesnicama da podijele svoje priče i emotivno ih procesiraju, toliko je bilo bitno da se publika pronađe u njihovim izjavama, i osjeti koliko je blizu promjena pogleda na ratne traume.- Amina Džinalija (21), studentkinja psihologije

Sud me ostavio baš nekako… tiho potresenom. Ne onim glasnim, dramatičnim šokom, nego onim osjećajem koji ti sjedne u stomaku i ostane tu danima. Toliko priča, toliko emocija, i sve mi je to odjednom približilo i priču moje mame, i tek sad shvatam kroz šta je sve prolazila.- Azra Mehmedović, studentkinja psihologije

Iskustvo me podsjetilo na to koliko je važno da mladi prepoznaju svoju odgovornost prema društvu i zemlji u kojoj živimo. Da hrabrost nije samo u odlasku u nepoznato, već u tome da ostajemo, borimo se i mijenjamo ono što nije u redu. Promjena dolazi od nas, kroz naizgled sitne korake- Amna Čolić (21), studentkinja psihologije

Ženski sudovi za mlade su više od simbolike – oni stvaraju konkretan prostor za djelovanje i promjene. Ovakvi sudovi su dokaz da alternativa postoji – mjesto gdje se glas žene čuje bez prekidanja, bez sumnje, bez ignorisanja. To je revolucionarno, i upravo zato moramo insistirati da se ovakvi događaji nastave i šire.- Amar Gradišić (23), student političkih nauka

Na ženski sud sam otišla s uvjerenjem da se transgeneracijska trauma ne odnosi na mene, bar ne u ovom kontekstu. Međutim, prostoriju sam napustila potpuno suprotnog mišljenja. Ovo se itekako odnosi ne samo na mene, već i sve pristune. Priče koje su iznešene ostat će dugo simboli snage u mojim sjećanjima. Sve tako jedinstvene, a u svakoj opet pronađoh dijelić sebe.- Lejla Mašinović (23), studentkinja psihologije

Ovaj događaj nije bio samo prisjećanje, već i poziv na razumijevanje nas samih – jer ono što nisu rekli naši roditelji, mi i dalje osjećamo. Strah od gubitka porodice, osjećaj nesigurnosti i stalne opreznosti sve to ostaje utkano u naše odrastanje.- Adina Aletić (22), studentkinja psihologije

Na mene je ovaj projekat ostavio dubok utisak. Osjećala sam se povezano s pričama ovih hrabrih djevojaka i još više cijenim važnost priča o traumi. Projekat me podsjetio na značaj empatije, međugeneracijske podrške i borbe za pravdu kroz istinu. Iskreno se nadam da će ovo biti prvi od mnogobrojnih dogđaja ovog tipa jer smatram da je na vrlo uspješan način podstakao mlade na razmišljanje, zbližavanje sa majkama, upoznavanjem vlastite historije i širenje svjesnosti o transgeneracijskoj traumi.- Ena Muhamerović (21), studentkinja psihologije

Autorica: Tara-Michelle Gliha

Detalji

Objavljeno 14 April 2025

U petak i subotu, 11. i 12. aprila 2025. godine, 16 mladih žena i djevojaka iz Sarajeva, Bosanske Krupe, Travnika, Mostara, Bijeljine, Milića i Janje učestvovalo je u studijskoj posjeti „Putevima tranzicione pravde“. 

Studijsku posjeta je realizovana u okviru projekta „Ženski karavan za pravdu i pomirenje“ sa ciljem razgovora o dostignutom nivou tranzicione pravde iz različitih perspektiva.

Učesnice su bile u prilici da se na sastancima u Sarajevu i Srebrenici sretnu sa predstavnicima četiri organizacije civilnog društva, aktivnim u oblastima izgradnje mira i tranzicione pravde i jačanju uloge žene u izgradnji demokratskog društva: Centar za nenasilnu akciju i Fondacija CURE iz Sarajeva, Udruženje „Sara-Srebrenica“ i Udruženje žena „Maja“ iz Kravice.

Pored toga, upoznate su sa dijelom aktivnosti Udruženja za društvena istraživanja i komunikaciju UDIK iz Sarajeva, čiji je koordinator, Edvin Kanka Ćudić bio stručni vodič grupe u posjeti mjestu stradanja Kazani u Starom Gradu u Sarajevu.

Kazani su naziv za jamu gdje su bacana tijela ubijenih, mahom srpskih civila.

Za razliku od drugih mjesta koja su dobila prihvatljivu medijsku pažnju, ubistva na Kazanima su ostala gotovo prećutana, pa su i dvadeset godina nakon toga u bosanskohercegovačkoj javnosti ostala nepoznata.

Drugog dana studijske posjete, učesnice su posjetile Memorijalni centar Srebrenica u Potočarima, mjesto sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici iz 1995. godine. Centar je posvećen je očuvanju istorije i suočavanju sa silama neznanja i mržnje koje uzrokuju genocid.

Uprkos veoma teškim i emotivnim temama o kojima se pričalo tokom studijske posjete, učesnice su se rastale u pozitivnom raspoloženju, sa pohvalama svog društvenog angažmana. Samo neke od poruka koje su učesnice ponijele u svoje gradove su da izgradnja trajnog i održivog mira nije moguća bez konstruktivnog suočavanja s prošlošću, te da je izuzetno bitno da rade na ličnom razvoju i izgradnji svog identiteta kako ne bi bili meta nacionalističkih narativa koji onemogućavaju procese izgradnje povjerenja.

„Ženski karavan za pravdu i pomirenje“ Fondacija „Lara“ realizuje uz pomoć projekta Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija a sprovodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP).

Detalji

Objavljeno 12 Mart 2025

Mirovna akcija "Pozorište mladih za održivi mir" održana je 26. i 27. februara 2025. godine u Vitezu i Travniku. Organizatorice događaja bile su Amra Kasumović i Šeherzada Šakić, uz podršku Fondacije “Lara”, Centra za mirovno obrazovanje – CMO i Centra za održivi mir – Most mira.

Ključni segment ove dvodnevne mirovne akcije bila je mirovno-ekološka predstava "KlimaVske proVjere", koju su pripremili i izveli učenici OŠ "Kozarac" i OŠ "Vuk Karadžić" iz Omarske i Kozarca, uz podršku i na inicijativu Mosta mira.  Predstava je kroz humorističan način, s kojim se mnogi mogu identifikovati, prikazala kako ljudske aktivnosti mijenjaju klimu i kako te promjene utiču na zajednice, pri čemu su se posebne poruke odnosile na odgovornost pojedinca i zajednice, naročito obitelji, u zaštiti prirode.

Prikazana je u pozorišnoj dvorani u Vitezu, 26. februara za blizu 200 gledalaca i gledateljki, pretežno učenika i učenica 10 osnovnih škola iz Srednje-bosanskog kantona, a 27. februara za oko 120 učenika, učenica i nastavnog osoblja pet srednjih škola iz Jajca, Fojnice, Novog Travnika i Travnika.

Iz perspektive razumijevanja važnosti i dometa ove mirovne akcije, bitno je naglasiti da je riječ uglavnom o osnovnim školama koje su obuhvaćene konceptom tzv. „dviju škola pod jednim krovom“, koji uključuje čitav spektar elemenata etničke segregacije. Pored toga, svih 20 škola smješteno je u lokalnim sredinama gdje se u svim segmentima života u većoj ili manjoj mjeri još uvijek snažno osjećaju ratne i poratne traume koje se očituju u različitim vidovima karakterističnim za podijeljena društva, tj. podijeljene lokalne zajednice. 

Cilj ove mirovne akcije bio je da ojača postojeće i uspostaviti nove načine izgradnje mostova razumijevanja i povjerenje mladih uz korištenje mirotvornog potencijala umjetnosti i zajedničke brige o okolišu.  Osmišljena je na način da mladima, kao aktivnim i kreativnim subjektima, dao glas i priliku da se povežu, razmijene iskustva i shvate da su mnogi izazovi, uključujući i ekološke, s kojima se suočavaju zajednički, bez obzira na obrazovni sistem kojem pripadaju ili druge elemente koji priječe njihovu komunikaciju i suradnju u ozračju povjerenja, suradnje i miroljubivosti.

Važnu mirovnu komponentu ove priče čini i povezivanja mladih iz dva entiteta, ali i otvorenost svih škola, kako samih učenika, tako i nastavnika, tj. profesora, te menadžmenta škola, za učešće u razvijanju, realizaciji i ugošćavanju sličnih mirovnih akcija.  

Mirovna akcija „Pozorište mladih za održivi mir“ dio je projekta „Ženski karavan za pravdu i pomirenje“ koji Fondacija „Lara“ realizuje uz pomoć projekta Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija a sprovodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP).

Detalji

Objavljeno 17 Februar 2025

Kampanja „Glasovi mira“ je kreirana u cilju informisanja javnosti Bosne i Hercegovine o feminističkom pristupu pomirenju i izgradnji mira.

Žene u BiH danas predstavljaju značajnu političku snagu i nužno ih je ohrabrivati i jačati za autentično mirovno, građansko i političko djelovanje zasnovano na društvenim stavovima, potrebama i prioritetima žena.  Imajući to u vidu, Fondacija “Lara” je u okviru projekta “Ženski karavan za pravdu i pomirenje”, u avgustu 2024. godine, organizovala prvi Ženski mirovni kamp u formi petodnevnog programa neformalnog obrazovanja o najbitnijim aspektima izgradnje mira, tranzicione pravde i uloge žena u tim procesima, koji će okupio više od 20 mladih žena i aktivistkinja iz svih krajeva Bosne i Hercegovine.

Neke od njih su, koristeći znanja i vještine koje su stekle tokom Ženskog mirovnog kampa u Banji Vrućici, organizovale mirovne akcije u svojim gradovima.  Pored toga, akterke su i ove Kampanje, iznoseći svoje mišljenje na pitanja Šta je najbolji put za izgradnju pomirenja i povjerenja u BiH? i Na koji način žene i ženski pristup izgradnji mira doprinose pomirenju i njegovanju kulture sjećanja u BiH?.

Kampanja „Glasovi mira“ je dio projekta „Ženski karavan za pravdu i pomirenje“ koji se realizuje uz pomoć projekta Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija, a sprovodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP).  Kreiran je da odgovori na izazove manje vidljivosti i uključenosti žena u procesima suočavanja s prošlošću i afirmaciji krivične pravde kao važnog aspekta pomirenja u BiH. Istovremeno, projektom se promovišu procesi suočavanja sa nasljeđem sukoba i rodno odgovorni dijalog sa feminističkim pristupom pomirenju. 

Biće dostupna na Facebook i Instagram profile Fondacije “Lara” od 18. 2. 2025. godine.

Detalji

Objavljeno 06 Februar 2025

Promocija mira, pomirenja i postignuća žena kroz umjetnost

Bijeljina je od 20. do 22. decembra 2024. godine bila mjesto okupljanja likovnih umjetnika i umjetnica iz Banjaluke i Bijeljine koji su bili učesnici likovne radionice i izložbe „Slike mira”, u organizaciji Udruženja “UBUNTU” iz Bijeljine. 

Umjetnici koji su se prijavili za učešće u radionici dobili su zadatak da pregledaju publikaciju “Leksikon o ženama koje su pomjerile granice u svojim lokalnim zajednicama u Bosni i Hercegovini”, koji je Fondacija “Lara” izradila u okviru kampanje “100 žena – 100 ulica po ženama” i istraže temu žena mirotvorki kako bi odabrali heroinu koju će oslikati.

Na slikama osam mladih umjetnika iz Bijeljine i Banjaluke našli su se portreti: Vere Šnajder, prve naučnice matematičarke u BiH, Sofke Nikolić, prve žene rekorderke u prodaji gramofonskih ploča u Evropi i najpoznatije pjevačice narodne muzike u prvoj polovini 20. vijeka, Margite Hercl, specijalistkinje za dječije bolesti i borkinje za emancipaciju žena i njihova prava, Cvije Cice Trišić, istaknute antifašistkinje i aktivistkinje u  borbi za ravnopravan položaj žena u političkom i javnom životu BiH, i drugih znametnih žena iz istorije Bosne i Hercegovine čiji su rad i postignuća, nažalost, vrlo često zanemareni, nedovoljno vrednovani, pa čak i zaboravljeni.

Mir je neraskidivo povezan sa ravnopravnošću između muškaraca i žena, a stvaranje mira i sigurnosti podrazumijeva uključenost svih građana i građanki Bosne i Hercegovine u taj proces, a isto tako i jednako vrednovanje postignuća, doprinosa, ali i stradanja žena kako u sjećanjima lokalnih zajednica tako i u zvaničnoj istoriji.

“Sama činjenica da su mladi odlučili da slikaju portrete znamenitih, a široj populaciji nepoznatih  žena u BiH daje nadu i vraća vjeru da današnja omladina ima ono nešto što je potrebno da se vratimo pravim vrijednostima.”, riječi su jednog od organizatora ove mirovne akcije koja je privukla pažnju više od 200 građana i građanki Bijeljine koji su posjetili izložbu u Galeriji Centra za kulturu “Semberija” u Bijeljini. 

Slike nastale tokom ovom mirovne akcije biće poklonjene lokalnim organizacijama i udruženjima, koje će izlaganjem radova na zidovima svojih prostorija nastaviti njihovu promociju, ali i promociju ukupnog cilja ove lokalne akcije, a to je da otrgnemo od zaborava žene koje su svojim životom i radom dale doprinos izgradnji mira i razvoju svojih lokalnih zajednica i Bosne i Hercegovine.

Radionica, izložba i ukupna lokalna mirovna akcija „Glasajte za mir – U čast žena Bijeljine“ dio su projekta „Ženski karavan za pravdu i pomirenje“ koji Fondacija „Lara“ realizuje uz pomoć projekta Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija a sprovodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP).

Zahvaljujemo se Anastasiji Miljević, Aleksandri Kozomari, Andriji Cvetkoviću, Snežani Popović, Vladimirki Velaga, Anastasiji Miljević i Mariji Tici, umjetnicama i umjetniku koji su dali svoj nesebičan doprinos promociji ideje i ciljeva projekta.

Detalji

Objavljeno 30 Oktobar 2024

U Janji je 26. oktobra 2024. godine, u okviru lokalne mirovne akcije Udruženja žena “Žena” i Fondacije “Lara”, organizovan Multietnički bazar zimnice i rukotvorina, koji je okupio preko 30 izlagača iz velikog broja lokalnih zajednica Bosne i Hercegovine.    

Posjetioci Bazara su imali priliku da vide široku i bogatu galeriju rukotvorina, proizvoda od voća i povrća, zimnice, rakije, kolača, cvijeća i drugih proizvoda kojima su promovisani jedinstvo, razmjena iskustava, žensko udruživanje, preduzetništvo te očuvanje kulturne i folklorne tradicije. 

Pored izlagačkog dijela, za učesnice je upriličen i takmičarski dio i dodijeljene su diplome i pehari u tri kategorije: najljpeše uređen štand, najbolje pripremljeno jelo i sportsko-rekreativno takmičenje.

Tatjana Pantić, Menadžerica Grada Bijeljina zvanično je otvorila Bazar, a događaj je podržala i Turistička organizacija Grada Bijeljina. 

Isti dan je održana i panel diskusija pod nazivom “Janja – Nekad i sad” čiji su učesnici bili učenici osnovnih i srednjih škola iz Janje i okolnih mjesta.

Mirsada Rešidović, jedna od panelistkinja, održala je kratak istorijski čas o Janji, osvrćući se na sportski, kulturni, obrazovni i privredni razvoj ove varošice, ali i na manje lijep dio istorije koji se odnosi na ratni period između ‘92. i ‘95. godine, raseljavanje domicilnog Bošnjačkog stanovništva i poslijeratni period njihovog povratka i formiranja novog naselja za raseljene i izbegle Srbe pod imenom Nova Janja. 

Radislav Borovčanin i Mujo Bogaljević, predstavnici Savjeta mjesne zajednice govorili su o prednostima i izazovima života u multietničkoj sredini i šta bi trebalo da bude unaprijeđeno, sa posebnim fokusom na mogućnosti koje se pružaju mladima. 

Ono što je bio zajednički zaključak je da Janji nedostaje više proizvodnih pogona koji će omogućiti nova radna mjesta, ali i prostor za unaprijeđenje sportskog, kulturnog i društvenog života mladih koji još uvijek žive tu. 

Janja kao sredina koja je vijekovima bila multietnička može poslužiti kao dobar primjer drugim lokalnim zajednicama, jer su istinski simbol suživota, pomirenja i otvorenog dijaloga.  

Multietnički bazar i panel diskusija su dio projekta „Ženski karavan za pravdu i pomirenje“ koji Fondacija „Lara“ realizuje uz pomoć projekta Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija a sprovodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP).

Detalji

Objavljeno 03 Septembar 2024

Banja Vrućica je od 25. do 30. avgusta bila mjesto okupljanja za više od 20 mladih žena i djevojaka iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, koje su bile dio prvog ženskog mirovnog kampa pod nazivom „Glasnije za mire“, a u organizaciji Fondacije „Lara“ iz Bijeljine.

Kamp su vodile kredibilne i kvalifikovane trenerice, Jasmina Čaušević i Radmila Žigić koje su učesnice upoznale sa brojnim temama iz oblasti izgradnje mira, kao što su: doprinos feminističkih principa mirovnim politikama, tranziciona Pravda, njegovanje kulture sjećanja, kako razgovarati i nositi se sa prošlošću i mnoge druge.

Razgovori sa povodom su vođeni sa gostujućim predavačima: Jelenom Krezić, stručnom saradnicom za podršku svjedocima Odjeljenja za podršku svjedocima Suda Bosne i Hercegovine; Alenom Kristićem, Zilkom Spahić-Šiljak i Vukašinom Milićevićem o ulozi religije u izgradnji mira, i Srđanom Puhalom koji je predstavio najvažnije nalaze svog istraživanja “Kako mladi u BiH opažaju protekli rat”.

Bilo je govora i o ženskom sudu, kao alternativnom, feminističkom pristupu pravdi, ali i o mirovnim akcijama Inicijative Mir sa ženskim licem koje u fokus stavljaju ulogu žena u izgradnji mira i dekonstrukciji kulture sjećanja.

Iako je grupa bila veoma heteregena, i etnički i obrazovno, ali i po predznanju koje su učesnice imale u ovoj oblasti, stvorena je dinamična atmosfera i siguran prostor gdje su učesnice imale priliku da iskažu svoje mišljenje i aktivno učestvuju u diskusiji.

Ženski mirovni kamp je samo jedna od aktivnosti u okviru projekta „Ženski karavan za pravdu i pomirenje“ koji se realizuje uz pomoć projekta Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija, a sprovodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP).

Zainteresovanim učesnicama će u narednom periodu biti pružena prilika da budu dio studijske posjete mjestima stradanja i organizacijama koje se bave pitanjima izgradnje mira, reparacija ili okupljanju žrtve rata.  Takođe, moći će da se prijave na poziv za realizaciju malih mirovnih akcija u svojim gradovima, koristeći znanja i vještine koje su stekle tokom petodnevne neformalne mirovne edukacije u Banji Vrućici.

Detalji

Objavljeno 29 Mart 2024

Nedovoljna vidljivost žena u polju tranzicione pravde, procesima suočavanja s prošlošću i izgradnje mira u Bosni i Hercegovini, zbog podrazumijevanja da su ovi procesi ekskluzivno muški, bili su razlozi za pokretanje projekta „Ženski karavan za pravdu i pomirenje“ u realizaciji Fondacije „Lara“ iz Bijeljine.

Svjesne činjenice da je ženski doprinos izgradnji mira u BiH izuzetno značajan i uključuje direktnu pomoć preživjelim uz borbu za krivičnu pravdu, reparacije za žrtve ratnog seksualnog nasilja te pružanje podrške ženama žrtvama zločina tokom sudskih procesa, potrebnog ga je učiniti vidljivim, a bosanskohercegovačkim mirovnim aktivistkinjama pružiti podršku kakvu zaslužuju.

„Drugi važan pravac djelovanja kroz brojne projektne aktivnosti je afirmacija krivične pravde i procesuiranje ratnih zločina kao važnog aspekta pomirenja u BiH. Zajednički imenitelj svih projektnih aktivnosti je rodno odgovorni dijalog s feminističkim pristupom pomirenju. Ovaj inkluzivni projekat realizovaće se u oba bh. entiteta i uključitati regionalnu saradnju sa aktivistkinjama iz Crne Gore, Srbije i Kosova“, rekla je na press konferenciji povodom predstavljanja projekta Dragana Petrić iz Fondacije „Lara“.

Projekat koji je počeo u decembru prošle godine i trajaće do jula 2025. uključivaće komunikaciju sa institucijama i organizacijama čije je djelovanje ključno u procesu ostvarivanja tranzicione pravde i adekvatnog tretmana preživjelih. To svakako uključuje saradnju sa Sudom BiH.

Tim povodom na press konferenciji govorila je i Emira Hodžić, iz registra Suda BiH, podsjećajući da je otvaranje pregovora Evropske unije sa Bosnom i Hercegovinom u kontekstu pravosuđa jedna od 14 obaveza koju naša zemlja treba ispuniti.

Bosna i Hercegovina treba da se pozabavi otvorenim pitanjima koja se tiču suđenja za ratne zločine, nestalih osoba, obeštećenja ratnih žrtava torture, seksualnog nasilja i tranzicione pravde. Pred Sudom Bosne i Hercegovine se vode najsloženiji postupci u predmetima ratnih zločina. Do sada smo donijeli 282 pravosnažne presude, od kojih je 78 osuđujućih presuda u predmetima seksualnog nasilja u ratu. Sud je u 17 predmeta dosudio imovinskopravni zahtjev oštećenim.

U ovim predmetima najčešće su jedini ili ključni dokazi iskazi koje daju svjedoci i svjedoci žrtve/oštećeni. Ono što je važno jeste ohrabriti svjedoke da daju iskaze, koji ne uključuju njihovu retraumatizaciju“, naglasila je Emira Hodžić dodajući da pri Uredu registara Suda BiH postoji Odjeljenje za podršku svjedocima.

Jedan od važnih segmenata projektnih aktivnosti podrazumijevaće i organizaciju mirovnog kampa koji će okupiti 25 mladih žena i mirovnih aktivistkinja odabranih na osnovu javnog poziva. Prema programu kampa, a koji uključuje teme krivične pravde, memorijalizacije, reparacije, prevencije konflikta, feminističkog pristupa pomirenju i rodno odgovorne pravde, biće izrađen multimedijalni resursni paket za mirovno obrazovanje.

Pored mogućnosti da predlože mirovne akcije koje bi realizovale u svojim lokalnim zajednicama, učesnice mirovnog kampa biće dio i studijske posjete „Putevima tranzicione pravde“, tokom koje će imati priliku da posjete organizacije koje okupljaju žene žrtve rata, mjesta stradanja, ali i organizacije koje se bore protiv nekažnjivosti počinitelja najtežih zločina, kao što je TRIAL international.

„Preživjeli se i danas susreću kako sa društvenim tako i proceduralnim izazovima u pristupu i konačnom ostvarivanju krivične pravde. Čak i u onim predmetima u kojima je krivična pravda ostvarena izricanjem kazne zatvora, postavlja se pitanje da li je ona i zadovoljena u pogledu težine izrečene sankcije? Nesporno je da su sistem pravosuđa i društvo kao cjelina napredovali, međutim, i dalje je sporna diskrepancija između učinjenih koraka i godina koje su prošle od završetka rata u BiH“, rekla je na press konferenciji Ajna Mahmić, pravna koordinatorica organizacije TRIAL international.

Organizacione resurse i kredibilitet za provođenje ovog projekta Fondacija „Lara“ crpi iz dugogodišnjeg rada u oblastima pomirenja sa fokusom na incijativu „Mir sa ženskim licem“ koju je uspostavila i kojom uspješno koordinira od 2013. godine.

Jadranka Miličević, mirovnjakinja, feministkinja i aktivistkinja, ispred Fondacije CURE kao članice ove Inicijative, na press konferenciji povodom predstavljanja „Ženskog karavana za pravdu i pomirenje“ govorila je o Ženskom sudu, važnosti feminističkog pristupa pravdi i njegovom prvom evropskom održavanju 2015. godine u Sarajevu, zahvaljujući inicijativi Žena u crnom iz Beograda.

„Na ženskom sudu svjedočilo je 38 svjedokinja iz svih zemalja bivše Jugoslavije. Govoreći o individualnom iskustvu, istovremeno su govorile i o iskustvu koje je prošlo veliki broj žena“, kazala je Miličević dodajući da ženski sud ne izriče krivične sankcije, ali ustanovljava nove vidove kažnjivosti.

Zahvaljujući međusobnom povezivanju, podršci i kreiranju prostora povjerenja unutar Ženskog suda, mnogi procesi uspješno su okončani i pred institucijama.

Po istom modelu, „Ženski karavan za pravdu i pomirenje“ doprinijeće osnaživanju mirovnih aktivistica i žena generalno, koje povezano i solidarno mogu dodatno uticati na mirovne procese, ali u prvom redu pomoći preživjelim ratnog seksualnog nasilja u svim segmentima za koje im je podrška neophodna. 

„Ženski karavan za pravdu i pomirenje“ Fondacije „Lara“ realizuje se uz pomoć projekta podrške EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija a sprovodi Razvojni program Ujedninjenih nacija (UNDP).

Detalji

Objavljeno 29 Januar 2024

O projektu?

Projekat “Ženski karavan za pravdu i pomirenje” je kreiran da odgovori na izazove manje vidljivosti i uključenosti žena u procesima suočavanja s prošlošću i afirmaciji krivične pravde kao važnog aspekta pomirenja u BiH. Istovremeno, projektom se promovišu procesi suočavanja sa nasljeđem sukoba i rodno odgovorni dijalog sa feminističkim pristupom pomirenju. 

Žene u BiH danas predstavljaju značajnu političku snagu i nužno ih je ohrabrivati i jačati za autentično mirovno, građansko i političko djelovanje zasnovano na društvenim stavovima, potrebama i prioritetima žena.

Ko?

Projekat provodi Fondacija „Lara“ iz Bijeljine koja djeluje od 1998. godine i kojoj je pomirenje bilo i programsko i strateško opredjeljenje.  U oblasti izgradnje mira i pomirenja je naročito aktivna i vidljiva od 2013. godine kada je formirala neformalnu mirovnu inicijativu i svojevrstan aktivistički ženski mirovni pokret pod imenom Mir sa ženskim licem.  Inicijativa okuplja 13 ženskih nevladinih organizacija sa područja cijele Bosne i Hercegovine koje dolaze iz različitih društvenih i ratnih konteksta, inicira dokumentovanje ženske strane preživljavanja rata i poratne društvene tranzicije i pokreće memorijalne inicijative i akcije koji propituju zajedničku kulturu sjećanja u BiH iz rodne perspective i rade na dekonstrukciji maskulinih, militarističkih i etno-nacionalnih narativa.

Gdje? 

Sve projektne aktivnosti su inkluzivne, obuhvataju širi prostor BiH i provode se u oba entiteta.  Dodatno, projekat ima i regionalnu komponentu i uključiće zajedničke aktivnosti i razmjenu iskustava sa ženskim i mirovnim organizacijama i aktivistkinjama iz zemalja regije.

Kada?

Decembar 2023. – Jul 2025. godine

Šta je cilj?

Doprinos suočavanju sa nasljeđem oružanog sukoba u Bosni i Hercegovini i promocija pomirenja kroz inkluzivan i međugeneracijski dijalog žena, edukaciju mladih žena o tranzicionoj pravdi i iniciranje mirovnih akcija među mladima

Na koga je projekat usmjeren?

• Aktivistkinje ženskih i građanskih organizacija u BiH i regionu
• Mlade žene i muškarci u lokalnim zajednicama
• Građani i građanke BiH, mediji, opšta javnost
• Pravosudna zajednica u BiH
• Donosioci odluka u BiH i zemljama regiona

Pojedinačne aktivnosti:

• Mapiranje ženskih i mirovnih organizacija u BiH i regionu sa kojma ćemo uspostaviti saradnju tokom realizacije projektnih aktivnosti
• Konferencija za medije u Sarajevu – najava i predstavljanje projekta i planiranih aktivnosti medijskoj zajednici i široj javnosti
• Sastanak sa predstavnicima Suda BiH
• Petodnevni ženski mirovni kamp za mlade mirovne aktivistkinje
• Studijska posjeta „Putevima tranzicione pravde“
• Follow-up aktivnosti u šest izabranih lokalnih zajednica
• Izrada resursnog paketa za mirovno obrazovanje
• Završna regionalna konferencija – predstavljanje aktivnosti i rezultata projekta, kao i iskustava i primjera dobre prakse zamalja u regionu u oblasti izgradnje mira i suočavanja s prošlošću
• Promocija i vidljivost projekta

Šta želimo da postignemo?

• Da unaprijedimo kapacitete i učešće žena u mirovnim akcijama
• Da kreiramo resursni paket za edukaciju o tranzicionoj pravdi
• Da povećamo informisanost javnosti o feminističkom pristupu izgradnji mira

Kontakt osoba za dodatne informacije o projektu: Dragana Petrić, projektna koordinatorica,

Tel.: +387 55 290 570, +387 66 68 809

E-mail adresa: fondacija.lara@gmail.com, dragana_petric@yahoo.com

Ova sadržaj je proizveden uz pomoć projekta Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija a sprovodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP). Sadržaj je isključiva odgovornost Fondacije Lara i ne odražava nužno stavove Evropske unije niti UNDP-a.