Vijesti

Detalji

Objavljeno 13 Septembar 2022

Izložba “Mir sa ženskim licem”, nastala kao rezultat saradnje i nastojanja ženskog mirovnog pokreta Mir sa ženskim licem i Foruma Civilna mirovna služba (forumZFD) da u procese suočavanja s prošlošću i izgradnje mira u Bosni i Hercegovini (BiH) integrišu žensku perspektivu i predstave žensku stranu priče o preživljavanju i prevazilaženju posljedica rata, biće prikazana u Njemačkoj.

Organizator je Pax Christi, otvaranje izložbe je planirano u Citykirche u Aachenu 21. septembra, a moći će da se pogleda do 9. oktobra.

Otvaranju će prisustvovati visoki predstavnik Christian Schmidt, ambasadorica BiH u Njemačkoj Jadranka Winbow, gradonačelnica Aachena Hilde Scheidt, a prisutnima će se obratiti i Radmila Žigić, direktorica Fondacije “Lara”, Sunita Dautbegović iz forumZFD Bosnia and Hercegovina, Merima Skokić iz HO “Horizonti” Tuzla, kao i Smilja Mitrović i Sejda Karabašić, čije su priče dio izložbe.

Inicijativa „Mir sa ženskim licem“ i Forum Civilna mirovna služba, kao pokretači i kreatori idejnog koncepta izložbe, a uz stručnu podršku Historijskog muzeja BiH, željeli su da priča o ženama BiH izađe iz sveprisutnog klišea žene žrtve i podređene, one kojoj životni put određuju pol i nacija, i da prikažu kaleidoskop ženskih sudbina koje su status obespravljenih pretvarale u pobjede.

Žene čije su priče dio izložbe pokazuju kako se nose sa prošlošću i posljedicama rata u bivšoj multietničkoj državi i daju odgovor na pitanje: Kako da živimo zajedno u miru i šta žene čini toliko jakim da mogu da podnesu odgovornost za sopstvene živote?

Detalji

Objavljeno 13 Jul 2022

Gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović sa saradnicima iz Odjeljenja za društvene djelatnosti posjetio je danas Fondaciju  “Lara“, a tema razgovora bile su planirane aktivnosti u projektu “Ženski međureligijski karavan”.

Sastanku su prisustvovali i predstavnici Mjesne zajednice Janja Radisav Borovčanin i Ljiljana Stanković, kao i Ramiza Bogaljević iz Udruženja žena “Janja”.

Gradonačelnik je istakao podršku Gradske uprave realizaciji projekta i kao najveću vrijednost istakao to što je u fokusu svih aktivnosti čovjek, kao i zadovoljstvo što će projekat dorpinijeti unapređenju međureligijskog dijaloga u našoj lokalnoj zajednici putem povezivanja i osnaživanja aktivistkinja različitih etničkih grupa u Bijeljini i Janji kako bi bio postignut visok nivo razumijevanja različitih kulturnih i vjerskih koncepata.

-Siguran sam da ćemo nakon ovog projekta biti osnaženi i to ne samo kao pojedinci, rekao je Petrović.

Na sastanku je dogovoreno da će gradonačelnik otvoriti Multietnički bazar ženskih vještina i tradicije koji je planiran za 6. avgust, a održaće se kod Motela “Drina” u Janji.

Izvor: Fondacija "Lara"

Detalji

Objavljeno 12 Jul 2022

Ženama u Španiji biće dozvoljeno da izostanu do tri dana s posla ukoliko imaju bolan menstrualni ciklus.

Usvajanje zakona očekuje se naredne sedmice, što znači će Španija postati prva država u Evropi koja je ženama pružila ovakav vid podrške. Ranije su to uradili Japana, Južna Koreja, Indonezija i Zambija.

Špansko društvo za ginekologiju i opstetriciju je ranije utvrdilo da otprilike jedna trećina žena koje imaju menstruaciju pate od dismenoreje, odnosno bola u materici. One se takođe susreću sa dijarejom i jakim glavoboljama.

Istraživanje humanitarne organizacije Bloody Good Period pokazalo je da 73 odsto žena otežano rade tokom menstruacije.

"Ovakvi podaci su neprihvatljivi. Ljekari i ostatak društva bi se trebali više uključiti u rješavanje ovog problema. Kada se problem ne može medicinski riješiti, smatram da je razumno proglasiti ga privremenim invaliditetom. Dakle, ako žena ima veoma bolnu menstruaciju, treba joj dozvoliti da ostane kod kuće", izjavila je španska državna sekretarka za ravnopravnost i borbu protiv rodnog nasilja Angela Rodriguez za El Periodico.

Učenicama u školama u Španiji će biti omogućeno besplatno korištenje higijenskih potrepština. Isto tako, PDV od prodaje uložaka i tampona biće ukinut u supermarketima.

Izvor: Nezavisne novine/ Foto: Pexels/Sora Shimazaki

Detalji

Objavljeno 11 Jul 2022

Načelnik Rado Savić, u ime opštine Lopare i direktorica Radmila Žigić, u ime Fondacije „Lara“ iz Bijeljine, potpisali su sporazum čime su utemeljeni principi saradnje Sigurne kuće Fondacije sa lokalnom zajednicom.
„Mi imamo dugogodišnju uspješnu saradnju i ovaj sporazum pokriva neke aspekte prijema žrtava, takođe pokriva aspekte finansiranja žrtava, što je za nas veoma značajno“, saopštila je Radmila Žigić novinarima nakon potpisivanja sporazuma.
Ona je navela da će u budućnosti, sa ovim sporazumom, Sigurna kuća će biti još dostupnija svim ženama i djeci sa područja opštine Lopare.
Žigićeva je izrazila zadovoljstvo saradnjom sa svim institucijama lokalne zajednice počevši od načelnika, Centra za socijalni rad, Doma zdravlja, policije, kroz koju se razvila jedna vrsta povjerenja.
Načelnik opštine Lopare je izrazio zadovoljstvo potpisivanjem sporazuma sa Fondacijom "Lara" koji će detaljnije urediti odnose lokalne zajednice i fondacije.
„Sigurna kuća i bez ovog sporazuma je prihvatala žrtve nasilja s područja naše opštine i zahvalni smo im tome, ali je red da napravimo sporazum, kao jednu vrstu garancije“, naglasio je Savić.
On je rekao da je sporazum potpisan na tri godine, te da će lokalna zajednica izdvajati iz svog budžeta iznos od 5000 КM godišnje za rad Sigurne kuće.
Direktor Doma zdravlja Lopare Želimir Nešković je izrazio punu podršku potpisanom sporazumu koji je značajan za sve stanovnike opštine Lopare.
Nešković je rekao da zdravstvena ustanova iz Lopara učestvuje u tijelu koje je formirano na nivou lokalne zajednice u cilju zaštite žena i djece žrtava nasilja u porodici, gdje se u saradnji sa Fondacijom „Lara“, Centrom za socijalni rad, Policijskom stanicom i još nekim udruženjima građana iz Lopara učestvuje u organizaciji zaštite ove kategorije stanovništva.

Izvor: Agencije

Detalji

Objavljeno 11 Jul 2022

Načelnik opštine Ugljevik Vasilije Perić potpisao je danas sporazum o saradnji sa Fondacijom "Lara" iz Bijeljine vrijednosti 6.000 KM, kojim će se za naredne dvije godine finansirati Sigurna kuća u Bijeljini iz lokalnog budžeta.

Sporazum definiše zajedničko djelovanje strana potpisnica na efikasnom ostvarivanju zaštite žrtava nasilja u porodici i zaštite žena žrtava nasilja u partnerskim odnosima.

Perić je zahvalio Fondaciji "Lara" za sve što čine da bi zaštitili djecu i žene od nasilja.

"Oni su izuzetno dobro organizovani, a na ovaj način materijalno, ali i na svaki drugi način, pružamo podršku njihovim aktivnostima", poručio je Perić. Tehnički koordinator Sigurne kuće iz Bijeljine Mirzeta Tomljanović rekla je da je taj sporazum potvrda višegodišnje dobre saradnje sa opštinom Ugljevik.

"Sve ove godine, rukovodstvo opštine Ugljevik je podržavalo našu borbu za zaštitu djece i žena žrtava nasilja u porodici", napomenula je Tomljanovićeva.

Izvor: SRNA/Foto: SRNA

Detalji

Objavljeno 02 Jul 2022

U trenu dok čitate ovaj članak, društvene mreže pune se fotografijama mališana na plaži, uz bazen ili u dvorištu, kako se odmaraju, kupaju, igraju s vršnjacima. Neka od te djece imat će na sebi pelenu, neka kupaći kostim, a neka će biti i gola.

Roditelji koji svoje svježe obiteljske uspomene žele putem društvenih mreža podijeliti s bakama i djedovima, tetama i stričevima, prijateljima, ni ne slute da u toj nepreglednoj publici „prijatelja“ kojima se obraćaju na društvenim mrežama neprestano vrebaju i pedofili kojima od svake takve objave rastu zazubice i koji će iste fotografije lako preuzeti i u njima uživati.

Dio njih s tim će se fotografijama naslađivati sami, dio će ih preuzeti i proslijediti grupama pedofila, a dio preprodati na deep webu. Neovisno o stupnju zaštite profila.

Roditelji tako nikada neće saznati da je njihovo najdraže stvorenje, čiji su osmijeh umrljan sladoledom, dok sjedi u plićaku bez kupaćih gaćica, iskoristili pedofili da s istom slikom rasplamsaju i zadovolje svoju potrebu, niti će u sceni u kojoj se beba prvi put brćka u moru bez pelene vidjeti kako je ista potencijalni mamac za pedofila. No, ona to jest i ako je objavite na društvenim mrežama, upravo ste strancu nečasnih namjera poklonili prizor u kojem uživa.     

Upozoravaju to posebno ovih dana stručnjaci – psiholozi, terapeuti koji rade s djecom i lovci na pedofile, apelirajući snažnije nego ikad na roditelje i skrbnike, da ne objavljuju fotografije djece, pogotovo djece s plaže ili godišnjih odmora na društvenim mrežama.

Ako mislite kako je mali broj onih koji to čine, valja zaviriti u svjetska i europska istraživanja koja kažu kako oko 77 posto roditelja danas objavljuje snimke svoje gole ili polugole djece, dok svaki drugi roditelj dijeli smiješne ili zabavne slike svog djeteta! Istraživanja kažu i kako u prosjeku roditelji godišnje objave 195 slika svoje djece, a zabrinjavajući su podaci koji govore i kako 95 posto roditelja objavljuje imena svoje djece na društvenoj mreži. Sve je više slučajeva u kojima djeca tuže svoje roditelje upravo zbog objava njihovih fotografija bez dozvole, konkretno za ”sharenting ” (riječ koja je izvedena od dvije engleske riječi – share (dijeljenje) i parenting (roditelj) i spominje se kada roditelji pretjerano dijele slike svoje djece, i to zbog posljedica koje su te objave ostavile po djecu.

Iako su objave nastale spontano i u dobroj želji, vrijeme u kojem živimo obilježeno je tehnologijom dostupnom gotovo svima, pa ista fotografija koju ste namijenili podijeliti s uskim krugom ljudi lako će završiti u Indiji, Vijetnamu, u bilo kojem dijelu svijeta, u grupama namijenjenima izmjenjivanju pedofilskog sadržaja.

OTKRILI STRANICE S TISUĆAMA UKRADENIH FOTOGRAFIJA

Lovci na pedofile, operativci iz grupe Stoppedofiliji SP koja uz sjedište u Srbiji djeluje putem volontera u cijeloj regiji, svjedoci su niza strašnih slučajeva nastalih upravo nakon običnih, benignih objava fotografija djece na društvenim mrežama. Kategorično pozivaju roditelje da fotografije svoje djece s ljetovanja, plaže, odnosno sve one situacije u kojima su djeca polugola ili gola jednostavno – ne objavljuju. Nikada!  

– Možda ovo upozorenje djeluje kao pretjerivanje, ali, vjerujte, nije. Nakon jedne dojave pratili smo kretanje određenih profila za koje smo sumnjali da na specifičan način i putem inboxa dijele i prodaju dječju pornografiju, tj. neprikladan sadržaj s djecom. Prateći profil jedne dotične osobe ušli smo u grupe i otkrili stranice s tisućama dječjih fotografija iz cijeloga svijeta.

Na tim grupama bilo je na tisuće pedofila koji su ‘lajkali’ dječje fotografije i ispod pisali neprimjerene komentare. Dječje fotografije su bile mahom s plaža i ljetovanja, a djeca su bila starosti od 3 do 13 godina, i dječaci i djevojčice, iz cijeloga svijeta – upozorava jedan od operativaca u Organizaciji, koji kaže kako je bilo lako zaključiti da su fotografije bile skinute s roditeljskih profila bez dozvole.

Pričaju i kako su na kraju došli i do grupe sa slikama beba, gdje su odrasli muškarci komentirali „kako beba ima lijepe usne i usta“ i slične gadosti. Zahvaljujući njihovoj istrazi i radu grupe su ugašene, a dio osoba iz tih grupa i procesuiran.

– Roditelje zaista upozoravamo da ne objavljuju fotografije ni video sadržaj djece s plaže jer će sigurno završiti gdje ne treba – apel je iz Organizacije čiji su operativci koji dežuraju 24 sata dnevno i čuvaju djecu od predatora na internetu vidjeli i previše.

Stručnjaci upozoravaju i kako je u svakom trenu na društvenim mrežama oko 750.000 predatora iz cijelog svijeta koji vrebaju djecu. Mnogi koriste lažne profile, predstavljajući se i sami kao dijete ili žena, kako bi lakše došli do željenog sadržaja.

TRAŽENE I BEBE

Pedofilija, koja, nažalost, cvjeta na društvenim mrežama, nije ograničena samo na jednu dob – u tim krugovima tražena su sva djeca, od beba starih samo par mjeseci pa sve to tinejdžera koji svoje fotografije, nerijetko i u eksplicitnim pozama, na društvenim mrežama već objavljuju i sami.

Jedini način kako spriječiti pedofile da dođu u posjed fotografija je – ne objavljivati ih, jasan je stav stručnjaka. S onom djecom koja već sama imaju profile i bez znanja roditelja objavljuju svoje fotografije, roditelji moraju što prije razgovarati o toj temi, kažu.

Tomislav Ramljak, dipl. soc. radnik, voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu u Osijeku, kaže kako u digitaliziranom dobu djeca mogu odrastati uz svjetlo ekrana i biti sigurni samo ako znaju da uvijek postoji roditelj, staratelj ili skrbnik koji će ih s razumijevanjem i ljubavlju poslušati i pomoći im ako su naišli na problem koristeći tehnologiju. Tehnologija napreduje iz dana u dan, sve ju je teže pratiti i stoga s njom uvijek treba biti na oprezu, dodaje.

– Dolaskom pametnih telefona koji u sebi imaju kameru, pristup internetu i cjenovno su dostupni svima, desio se preokret po pitanju aktualnosti sadržaja. Tekstove su zamijenile slike i video zapisi. Nismo ni svjesni da zapravo dobrovoljno dijelimo svoj najvažniji podatak, a to je lice. Objavama roditelji polako, ali sigurno stvaraju digitalni otisak svoje djece, još od najmanjih nogu, a neki idu čak i toliko daleko da objavljuju slike ultrazvuka ili tek rođene bebe – upozorava T. Ramljak, istaknuvši kako su društvene mreže zatekle većinu roditelja slabo informirane o digitalnim identitetima.

A on je jasan – jednom objavljeno na internetu, zauvijek ostaje na internetu, pa se postavlja pitanje je li jedan post vrijedan ostatak života djeteta koje će njime biti obilježeno.

KAMERE U OLOVCI, SATOVIMA, MOBITELI

Nadalje, stručnjaci upozoravaju da roditelji oči otvorene moraju imati i cijelo vrijeme na odmoru i dobro paziti tko gleda ili snima njihovo dijete. U Istri su uhvaćeni pedofili koji su djecu na plaži snimali kamerama sakrivenima u olovci i satu, a pametni telefoni koji su dostupni gotovo svima omogućili su predatorima da u miru snimaju i fotografiraju djecu na otvorenom u svako doba.

– Još 2016. godine sudjelovao sam u kampanji o podizanju svijesti kod roditelja da djeci koja se kupaju na plažama ili bazenima obuku kupaće kostime. Vrlo je teško objasniti roditeljima da djecu ne gledaju svi istim očima – određene osobe imaju i predatorski pogled. Situacija s pedofilima u Istri svima nam treba biti upozorenje da su i naša djeca potencijalne žrtve i da trebamo sve napraviti kako bi smo ih zaštitili – ističe ravnatelj T. Ramljak.

Tijekom 2021. je, prema podacima MPU-a, u kaznenu evidenciju upisano novih 135 počinitelja seksualnog nasilja nad djetetom. Broj samih pedofila koji vrebaju, ali i djeluju je znatno veći, jer su djeca, nažalost, zastrašena od počinitelja i ne prijavljuju slučaj ako su žrtve.

Ujedno, crne brojke pokazuju kako su zlostavljači najčešće djetetu poznate i bliske osobe, što je još jedan razlog plus zašto bi se djecu trebalo zaštititi i prestati objavljivati njihove fotografije na društvenim mrežama.

Izvor: icv.hr/Foto: Pixabay

Detalji

Objavljeno 02 Jul 2022

Rukovodstvo Serije A objavilo je listu sudija za narednu sezonu, a po prvi put na spisku glavnih arbitara našla se osoba ženskog pola.

To je Marija Fereri koja je prošle sezone sudila u Kupu Italije, a sada je napredovala i biće delegirana za šampionat na “Čizmi”.

– Ovo je ostvarenje snova, istorijski trenutak. Marija je unapređena jer to zaslužuje – rekao je Alfredo Trentalanđe, predsjednik italijanskog udruženja sudija.

Izvor: Srpskainfo/Foto: Manfredi Maria Tuttoilmondo

Detalji

Objavljeno 30 Jun 2022

U organizaciji Fondacije "Lara" na Jahorini se održava edukativna radionica "Uloga i rad centara za socijalni rad u obezbjeđenju zaštite žrtava nasilja u porodici“.
Učesnice i učesnici će tokom dva dana obraditi teme kao što su: pravni okvir za zaštitu žrtava nasilja u porodici – uloga centara za socijalni rad, novine u Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici sa fokusom na zaštitne mjere i hitne mjere zaštite, izazovi i iskustva iz prakse, trauma nasilja - pristup žrtvama nasilja u porodici zasnovan na razumijevanju trauma i pozicije žrtve.
Inicijalni uvodničar i treneri na radionici su Aid Hanušić, predsjednik Osnovnog suda u Bijeljini, Goran Marković, zaposlenik Centra za socijalni rad iz Bijeljine i Slađana Cvjetković, diplomirana psihološkinja i psihoterapeutkinja.

Edukativna radionica je organizovana u okviru projekta "Jačanje institucionalne podrške za zaustavljanje rodno zasnovanog nasilja – faza II“ (Strengthening Institutional Support to End Gender-Based Violence (GBV) – Phase II), čiju realizaciju je omogućila Kvinna till Kvinna, a cilj nam je da predstavimo i analiziramo efekte u provođenju novina iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici sa fokusom na zakonska rješenja, koja imaju poseban značaj za zaštitu žrtava i podršku u rehabilitaciji od preživljenog nasilja.

Izvor i fotografije: Fondacija "Lara"

Detalji

Objavljeno 28 Jun 2022

Mnoge žene u Americi su proteklih dana obrisale iz svojih mobilnih telefona aplikacije za praćenje menstrualnog ciklusa iz straha da bi podaci koje aplikacije prikupljaju mogli da posluže kao dokaz protiv njih u državama u kojima je abortus sada nelegalan.

Žene su aplikacije počele da deinstaliraju još prošlog meseca, kada je procurio nacrt mišljenja Vrhovnog suda kojim je signalizirano da se sud sprema da poništi odluku koja je garantovala ustavno pravo na abortus.

Njihova zabrinutost nije neosnovana, piše Gardijan. Brojne aplikacije prikupljaju, čuvaju, a ponekad i prosleđuju podatke korisnika. U državama gde je abortus nezakonit, tužioci bi mogli da zatraže informacije koje su prikupile ovakve aplikacije dok "grade" slučaj protiv nekog fizičkog lica.

"Ukoliko žele da procesuiraju ženu zbog ilegalnog abortusa, mogu da traže podatke iz bilo koje aplikacije, uključujući i one za praćenje ciklusa" rekla je Sara Spektor, advokat i nekadašnji tužilac iz Teksasa.

Prema njenim riječima, svaka kompanija ima svoj prostor za čuvanje podataka, kao i politiku privatnosti o tome kako koriste te podatke i koliko dugo ih čuvaju.

Aplikacije za praćenje menstrualnog ciklusa su veoma popularne, a podaci iz 2019. godine govore da ih koristi svaka treća žena u Americi.

Te aplikacije su ženama u znatnoj meri olakšale život - od planiranja porodice, do primećivanja prvih simptoma neke bolesti, a aplikacije su bile korisna i prilikom planiranja godišnjeg odmora.

Studija iz 2019. objavljena u British Medical Journal (BMJ) otkrila je da 79 odsto zdravstvenih aplikacija dostupnih u Gugl plej prodavnici koje se odnose na kontrolu uzimanja medikamenata i slično, redovno dijeli korisničke podatke i "daleko su od transparentnih". Ali mnogi "veliki igrači" su napredovali tokom proteklih godina.

Dvije veoma popularne aplikacije za praćenje menstrualnog ciklusa u SAD, Flo i Clu, imaju zajedno više od 55 miliona korisnika.

Aplikacija Clu navodi da je posvećena zaštiti korisničkih podataka i da posluje pod striktnim evropskim pravima. Na sajtu kompanije iz Berlina, koja je napravila aplikaciju, navodi se da aplikacija prikuplja podatke o uređaju, događajima i korišćenju, pored IP adrese korisnika, zdravstvenih i osjetljivih podataka koje može da koristi u svrhu poboljšanja aplikacije, usluga i sprečavanja zloupotrebe svojih usluga.

Ali Clu ne prati tačnu lokaciju korisnika i tvrde da ne čuvaju osetljive lične podatke bez izričite dozvole korisnika.

Kompanija je takođe navela da će imati "primarnu pravnu obavezu prema evropskom zakonu o zaštiti podataka" da ne otkriva nikakve privatne zdravstvene podatke i da "neće odgovoriti ni na jedan zahtjev za otkrivanje ili pokušaj sudskog poziva zdravstvenih podataka njihovih korisnika od strane američkih vlasti".

Ipak, iako podatke "obrađuje" kompanija iz Evrope, to ne znači da su "imuni" na američko tužilaštvo, upozorava Lusi Odiber, advokat u Prajvasi internešnelu,međunarodnoj nevladinoj organizaciji koja istražuje, vodi parnice i zagovara protiv zloupotrebe tehnologije i podataka od strane vlada i korporacija.

"Činjenica da su u obavezi da primenjuju evropske zakon nije relevantna u ovom slučaju. Ukoliko dođe do formalno pravnog zahtjeva od američkih vlasti, evropske kompanije u većini slučajeva ispune traženo. Takođe, evropska kompanija možda čuva podatke van EU, i tako postaje dio različitih zakonskih odredbi i međunarodnih sporazuma", Odiber.

Takođe je naglasila da korišćenje evropske aplikacije neće zaštititi žene od sudova koji traže podatke direktno od njih. Ali to može biti malo bolja opcija od korišćenja one sa sjedištem u SAD, jer je američke kompanije lakše prisiliti da se povinuju zahtjevima američkih vlasti i sudova. Sprovođenje je teže u odnosu na evropske.

Izvor: Kurir/Foto: Profimedia/Ferrari

Detalji

Objavljeno 28 Jun 2022

Grupa eksperata za akciju protiv trgovine ljudima (GRETA) je u svom izvještaju nakon trećeg kruga evaluacije pozdravila poboljšani zakonodavni i okvir i politiku po pitanju borbe protiv trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini ali i pozvala na pojačanu implementaciju te politike, posebno u pogledu pristupa pravdi i efikasnim pravnim lijekovima za žrtve.

Izvještaj koji je objavljen danas se zasniva na posjeti ove grupe eksperata zemlji u septembru prošle godine i na informacijama dostavljenim od strane vlasti u zemlji i civilnog društva.

Većina žrtava su djeca

Navodi se da su većina od 306 potencijalnih žrtava trgovine ljudima identifikovanih u periodu 2017-2021 bila djeca koja su iskorištavana za prosjačenje.

GRETA stoga poziva vlasti da pojačaju rad na prevenciji trgovine djecom, te da obezbijede adekvatnu finansijsku podršku centrima za pomoć djeci koja se nađu u toj situaciji.

“GRETA naglašava da čim se identifikuje potencijalna žrtva trgovine ljudima, vlasti treba da toj osobi pruže pravnu pomoć i uputstva o pravu na pravno zastupanje. Štaviše, GRETA smatra da žrtve treba da imaju efikasan pristup tržištu rada i da im se omogući stručna obuka i zapošljavanje kako bi se povećala njihova društvena i ekonomska uključenost”, navodi se u saopćenju.

Upozoravaju da je žrtvama trgovine ljudima i dalje nedovoljno osiguran pristup kompenzaciji te pozivaju vlasti da osiguraju da žrtve dobiju odluku o naknadi od počinitelja u okviru krivičnog suđenja, kao i da se uspostavi sistem za pitanje naknada u ovakvim slučajevima na nivou države.

Pozdravili su usvajanje posebnih zakonskih odredbi o nekažnjavanju žrtava u svim jurisdikcijama za krivična djela počinjena kao rezultat trgovine ljudima, ali napominju da je potrebno razviti smjernice i pružiti obuku za policijske službenike i tužioce po pitanju primjene ovih odredbi.

Počinioci dobijaju kazne ispod zakonskog minimuma

Navode da je broj krivičnih procesa i presuda za trgovinu ljudima i dalje nizak, “pri čemu počinioci generalno dobijaju kazne ispod zakonskog minimuma”.

“Prema ekspertskoj grupi Vijeća Evrope za borbu protiv trgovine ljudima, ovo zahtijeva jačanje odgovora krivičnog pravosuđa kako bi se osigurale efikasne, proporcionalne i odvraćajuće sankcije”, istakli su.

Takođe su pozvali vlasti u zemlji da obezbijede inspekcijskim službama dovoljno osoblja i resursa kako bi mogle da efikasno igraju ulogu u prevenciji trgovine ljudima u svrhu radne eksploatacije i identifikaciji žrtava.

GRETA je nezavisno tijelo koje prati kako zemlje primenjuju Konvenciju Vijeća Evrope o borbi protiv trgovine ljudima. Sve države članice Vijeća Evrope su vezane ovom Konvencijom, kao i Bjelorusija i Izrael koje nisu članice.

Izvor: N1/Foto: Fondacija "Lara"

Detalji

Objavljeno 02 Jun 2022

U organizaciji Instituta za humanističke i društvene nauke Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banja Luci, 26. i 27. maja održana je regionalna konferencija pod nazivom „Rodna ravnopravnost na univerzitetima: teorijske perspektive, institucionalno djelovanje i društveni angažman“.

U radu ovog naučno-stručnog skupa učestvovali su predstavnici i predstavnice univerziteta, naučnih instituta i nevladinih organizacija iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Jedna od panelistkinja bila je i direktorica Fondacije “Lara” Radmila Žigić, koja je predstavila kampanju “Sto žena – sto ulica po ženama”, kao i rad Inicijative Mir sa ženskim licem.

Radmila je podsjetila da je ovu kampanju krajem 2021. godine pokrenulo 13 ženskih nevladinih organizacija okupljenih u Inicijativi Mir sa ženskim licem.

-Iako vođena skromnim medijskim sredstvima, kampanja je izazvala brojne pozitivne reakcije u javnosti, s jedne strane, i otpor i nesnalaženje u krugovima onih koji odlučuju o vrijednosnom i rodnom oblikovanju javnog prostora, kao institucionalni odgovor akciji. Prve inicijative za imenovanje ulica po ženama, iako podnesene u skladu sa važećim propisima svake od lokalnih zajednica, odbijene su, što otvara niz dilema o prioritetima u oblasti aktivizma za rodnu ravnopravnost i potvrđuje ranija mišljenja i istraživanja da su javni prostor i kultura sjećanja među ključnim aparatima moći u očuvanju vladavina koje, uz naciju, patrijarhat i dalje vide kao ključno vrijednosno uporište.

Kampanja “Sto žena – sto ulica po ženama” zasnovana je na validnim statističkim pokazateljima o zastupljenosti žena i ženskog iskustva u obilježavanju ulične infrastrukture u 12 gradova u Bosni i Hercegovini ili 15 jedinica lokalne samouprave, među kojima su najveći administrativni i kulturni centri kao što su Sarajevo, Banjaluka, Tuzla, Mostar, Prijedor, Zenica, Bijeljina i drugi.

-Analizirano je ukupno 4.076 ulica. Manje od 3% ovih ulica u svom nazivu ima neko žensko ime ili iskustvo, odnosno na 100 obilježenih ulica tek tri su imenovane po ženama. Najmanje polovina ulica pripada muškarcima, a ostatak rodno neutralnim, ali od roda važnijim pojmovima vezanim za istoriju, geografiju ili druge prostorne znamenitosti, dodala je Žigić.

U Rječniku rodne terminologije, koji je uradio Evropski institut za rodnu  ravnopravnost, postoji pojam ravnopravnosti ishoda i odnosi se na postizanje ravnopravnosti u najširem smislu, odnosno na ravnopravnost koja uzima u obzir rezultate u smislu ravnopravne raspodjele.

-Ulice u gradovima Bosne i Hercegovine nisu ravnopravno obilježene, to je očito, ali da li možemo postići ravnopravnost polova ako je otpor promjeni tako vidljiv? Ili je ključno pitanje ko i zašto ne želi da živi u ulicama nazvanim po ženama, istaknutim predstavnicama više od polovine građana ove zemlje?, pitala je Žigić.

Tokom dvodnevnog rada u okviru konferencije održano je šest tematskih sesija i jedna panel diskusija na kojima su predstavljena kako teorijski i empirijska istraživanja tako i institucionalne strategije i primjeri aktivističkog rada u borbi za bolji položaj žena u društvu.

Suorganizator konferencije je bila Transkulturna psihosocijalna obrazovna (TPO) fondacija iz Sarajeva, a u okviru projekta Uvođenje rodno osviještenih politika u visoko obrazovanje (University and Gender Mainstreaming - UNIGEM). Podršku u organizaciji konferencije pružio je i Savjetodavni odbor za rodnu ravnopravnost na Univerzitetu u Banjoj Luci.

Fondacija "Lara"/Foto: ff.unibl.org

Detalji

Objavljeno 25 Maj 2022

Policijski stručnjaci međunarodne organizacije "Amber Alert" upozorili su da je pandemija kovida 19 zajedno sa kontinuiranim rastom platformi društvenih mreža značajno povećala količinu fotografija golišave djece na internetu na dnevnom nivou, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske.

Obaveza svih je da poštuju dječija prava, te zaštite djecu, vodeći računa da izbjegnu situacije na koje upozoravamo, dodaje se u saopštenju.

MUP Srpske, kako član organizacije “Amber Alert”, sprovodi kampanju “Razmisli prije nego što podjeliš” čiji je cilj podizanje svijesti među tinejdžerima i njihovima roditeljima, upozoravajući ih da kreiranje i objava fotografija na kojima su maloljetnici nagi može imati značajne i nepoželjne posljedice.

Ovu kapmanju MUP sprovodi povodom 25. maja – Međunarodnog dana nestale djece.

SRNA/Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Detalji

Objavljeno 25 Mart 2022

Vodič za imenovanje ulica po ženama dio je aktivističkog odgovora ženske mirovne inicijative Mir sa ženski licem i Foruma civilna mirovna služba (forumZFD) na zanemarivanje i isključivanje žena i ženskog iskustva iz kulture sjećanja i javnih prostora u Bosni i Hercegovini.

Prethodilo mu je istraživanje naziva ulica u 12 lokalnih zajednica u BiH, kao i prikupljanje podataka o ženama koje zaslužuju da budu tu, a nisu.

Vodič je nastao u želji da se promijeni dominantno muška slika bosanskohercegovačkih ulica i da se ženski doprinos upiše u javni prostor, ali i u želji da se građanima i građankama, organizacijama civilnog društva, aktivističkim grupama, ali i predstavnicima/a instituciija (organima javne uprave) olakša i ukaže na put i načine na koji mogu mijenjati nazive ulica u svojim zajednicama.

Prvi dio Vodiča analizira koju funkciju obavljaju nazivi ulica kao ideološki aparati iz kojih iščitavamo kome i čemu neka zajednica daje na značaju i na koga ili šta njeguje sjećanje. Analiza dalje ispituje koji su to poželjni i najčešće zastupljeni identiteti žene u obilježavanju ulica, odnosno koja ženska iskustva i postignuća su u današnjem bh. društvu prihvatljiva u javnom prostoru, a koja su se brisala u posljednjih 25 godina. Autorica nas vodi kroz 12 lokalnih zajednica i upoznaje sa raznolikim ženskim identitetima koji se pojavljuju u nazivima ulica i trgova – od kraljica, majki I sestara, do narodnih heroina, pjesnikinja i inženjerki rudarstva.

Kroz analizu ćemo saznati i u kojim dijelovima grada se nalaze ulice nazvane po ženama – u centru ili periferiji, ali i to zašto je neimenovanje ulica po ženama vid rodno zasnovnog nasilja I zašto je važno da društva uključuju u svoj javni prostor ženska iskustva i postignuća.

 Drugi dio Vodiča daje tabelarni i grafički prikaz ulica nazvanih po ženama i pojmovima povezanim sa ženskim aktivizmom i iskustvom, onih nazvanih po muškarcima ili pojmovima povezanim sa dominantnim muškim rodnim ulogama i iskustvom, te ulica koje imaju rodno neutralne nazive - geografske pojmove ili istorijske događaje i datume (npr. Cetinjska ili Prvomajska ulica). Analizirano je ukupno 4076 ulica. Poražavajući je podatak da manje od 3% ovih ulica u svom nazivu ima neko žensko ime ili iskustvo.

Ne možemo a da ne zapitamo da li je moguće da na prostoru Bosne i Hercegovine nisu radile i stvarale žene? Gdje su Mira, Razija, Aida, Vilma, Ljubica, Gizela, Hatidža, Farah, Jelica, Rašida, Zejneba, Vera, Ljubica i mnoge druge, osim u leksikonu „100 žena – 100 ulica po ženama“, koji je preteča ovog Vodiča i koji služi kao podloga za istoimenu kampanju koja za cilj ima povećati broj ulica čija imena će čuvati sjećanja na postignuća, iskustva i doprinos žena kroz istoriju i danas.

A kako i kome uputiti inicijativu za promjenu naziva ulice, objašnjeno je u trećem dijelu ovog Vodiča. Osim pregleda zakonskog okvira, u ovom dijelu možete saznati ko može da predloži promjenu naziva ulice, kome se takav prijedlog upućuje i šta prijedlog treba da sadrži.

Na kraju, Vodič nudi i tri primjera konkretnih inicijativa za promjenu naziva ulica u Banjaluci i trga u Sarajevu.

Vodič možete pogledati na OVOM linku.

Detalji

Objavljeno 15 Mart 2022

Fondacija “Lara” je u petak, 25. februara pred oko 100 zvanica  obilježila 10 godina rada Sigurne kuće. Svečani program je simbolično održan u hotelu “Drina”, gdje je 2010. Godine na okruglom stolu najavljen početak kampanje za otvaranje Sigurne kuće.

Među gostima su, između ostalog, bili Orjena Vuković, sekretrarka Odbora jednakih mogućnosti u Narodnoj skupštini Republike Srpske, gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović, Aleksandra Letić iz Britanske ambasade u BiH, Jelena Mihailović i Marta Zagorac ispred Trag fondacije, predstavnici Gradske uprave Grada Bijeljina, centara za socijalni rad, policije, institucija, udruženja, vjerskih zajednica, političkih partija, osnovnih i srednjih škola…

Program je otvoren performansom glumica Gradskog pozorišta “Semberija” koji je zasnovan na  autentičnim životnim pričama korisnica Sigurne kuće.

Nakon toga, gostima se obratila direktorica Fondacije “Lara” Radmila Žigić koja je istakla da godišnjice imaju poseban značaj, jer tek protokom vremena možemo da procijenimo rezultate rada i promjene koje su nastale, a tim povodima se sjetimo i prepreka koje smo na tom putu morale da prevaziđemo.

- Misija i vizija našeg rada je da nasilje prestane, da sigurne kuće budu prazne i ostanu samo muzeji sjećanja. Možemo li govoriti o uspjehu u situaciji kada nam je Sigurna kuća puna žena i djece koji su preživjeli nasilje i kod nas su da bi se od nasilja oporavili? Mislim da možemo, jer se promjena desila. Kao društvo smo shvatili koliko je nasilje u porodici ozbiljan problem i da je samo ovakva, holistička ili udružena i multisektorska podrška potrebna da bi se nasilje suzbilo, rekla je Žigić i podsjetila da je Sigurna kuća otvorena uz podršku OAK fondacije iz Švajcarske, zahvaljujući kojoj je formiran tim koji će raditi sa korisnicama, ispunjeni su standardi, uspostavljena struktira i organizacija rada i pružena pomoć žrtvama.

I brojni sugrađani su podržali veliku filantropsku akciju Fondacije “Lara”, sakupljeno je oko 50.000 KM u robi i novcu. Posebno značajna bila je uloga Grada, tada opštine Bijeljina, koji je izdvojio dio budžetskih sredstava za kupovinu objekta Sigurne kuće.

- Bilo je još teških godina, ali i mnogo lijepih događaja vezanih za sve koji su dolazili, davali nam podršku i iskazivali spremnost da pomognu našim štićenicama. Prošlo je 10 godina, a mi smo danas pred vama, da vam se zahvalimo za povjerenje koje ste nam ukazali, što ste vjerovali u naš pristup suzbijanju nasilja i da pokažemo da smo vaše povjerenje opravdali, rekla je Žigić.

Tehnička koordinatorica Sigurne kuće Mirzeta Tomljanović govorila je o godinama punim izazova. Podjsetila je da je za 10 godina rada u Sigurnoj smještena 221 žena i 178 djece zbrinutih sa majkama, a 43 djece u sigurnoj kući boravilo je bez roditeljske pratnje.

- Za poslednje tri godine smješteno je 56 osoba, od toga 16 dječaka, 23 djevojčice i 17 punoljetnih osoba. U te tri godine je bilo 7.734 noćenja, što znači da su žrtve u prosjeku u poslednje tri godine boravile 138 dana u Sigurnoj kući. Pored hrane i smještaja korisnicama u Siurnoj kući se pruža i pravna i psihosocijlna pomoć, imaju radno okupacione terapije – rad u plasteniku, radionice dekupaža, časove stranog jezika i informatike, sa školskom djecom se redovno radi na ispunjavanju njihovih školskih zadataka, rekla je Tomljanović.

Gradonačelnik Bijeljine, Ljubiša Petrović rekao je da su članice Fondacije “Lara” tokom protekle decenije uradile mnogo, kako bi društvo u Bijeljini bilo humanije, ravnopravnije. On je istakao da zahvaljujući Fondaciji svaka žena koja je žrtva nasilja ima podršku i kada izađe iz Sigurne kuće da pronađe posao i pruži sigurno odrastanje svojoj djeci.

Prisutnima su se obratili i predstavnici subjekata zaštite sa kojima Fondacija “Lara” ima uspješnu dugogodišnju saradnju: direktor Centra za socijalni rad Bijeljina Milorad Sofrenić, inspektorica Policijske uprave Bijeljina Jelica Kokotović, Tatjana Perić iz Doma zdravlja Bijeljina, direktorica Centra za socijalni rad Istočna Ilidža Bosa Kalinić, kao i koleginice iz sigurnih kuća iz Banja Luke i Modriče Amela Bašić Tomić i. Gordana Vidović.

Nakon toga su dodijeljenje brojne zahvalnice pojedincima i institucijama za podršku radu Sigurne kuće i saradnji na poboljšanju položaja žena i djece žrtava rodno zasnovanog nasilja.

Svečanost je završena koktelom i donatorskom prodajom radova korisnica Sigurne kuće, nastalih tokom radionica dekupaža.

Detalji

Objavljeno 08 Mart 2022

ZAUSTAVITE POLITIKE RATOVA I PODJELA

Inicijativa mir sa ženskim licem kao mreža ženskih organizacija, braniteljica ljudskih prava, povodom Osmog marta, Međunarodnog dana žena, izražava nepodijeljenu osudu invazije Rusije na Ukrajinu i punu solidarnost sa stanovništvom ove zemlje kao i sa stanovnicima/cama svih zaraćenih područja u svijetu. Članice podsjećaju javnost da je borba za prava žena, čiji je 8. mart simbolički praznik, uvijek podrazumijevala i borbu za prestanak politika u kojima se politički sukobi rješavaju ratovima, da su žene uvijek bile na strani mira i da je stav “mir nema alternativu”, ove godine, na žalost, aktuelniji nego ikad.

Mi u Bosni i Hercegovini smo prošli rat koji nikom nije donio dobro, ni ženama, ni djeci, čak niti većini muškaraca. Sad živimo u nedovršenom miru.

Žene kod nas i u svijetu ne odlučuju o ratu i miru. Zato apelujemo na sve žene, muškarce i donosioce odluka da se zalažu za mir i nekonfliktno rješavanje sukoba. Trebamo svi zajedno zastupati mir i toleranciju u našoj zemlji i u cijelom svijetu. Apelujemo i pozivamo sve građanke i građane Bosne i Hercegovine da podrže inicijative mira.

Mi imamo pravo da ne živimo u strahu, da ne preživljavamo ponovo ratne traume, da nemamo noćne more, a još uvijek nismo zacijelile stare rane i nismo pronašle i dostojanstveno ukopale sve kosti iz prethodnog rata. Dosta nam je preživljavanja, Inicijativa Mir sa ženskim licem zahtjeva pravo na dostojanstven život.

Na kraju, sve nas podsjećamo na riječi Jean Paul Sartrea da “razaranja koja se čine nasumice samo oslabljuju slabe, obogaćuju bogataše, a moćne čine još moćnijima.”

“Mir sa ženskim licem - Ženska inicijativa za suočavanje s prošlošću” je ženski mirovni pokret koji okuplja 13 ženskih organizacija iz svih dijelova BiH. Djeluje od 2013. godine. Bez obzira na institucionalne barijere, Inicijativa Mir sa ženskim licem radi na izgradnji mira i zajedničkim djelovanjem žena iz svih nacionalnih zajednica svakodnevno dokazuje da je  prevazilaženje nacionalnih podjela moguće, da je moguće prevazićimonoetničke narative o ratu u BiH i graditi toleranciju na principima uvažavanja različitih iskustava i stavova.

Članice Inicijative Mir sa ženskim licem

Fondacija “Lara” Bijeljina

Udruženje “HO Horizonti” Tuzla

Fondacija CURE Sarajevo

Fondacija “Udružene žene” Banjaluka

Helsinški parlament građana Banjaluka

“Forum žena” Bratunac

Udruženje žena “Most” Višegrad

Centar ženskih prava Zenica

“Glas žene” Bihać

UG “Žena BiH” Mostar

Udruženje Prijedorčanki “Izvor” iz Prijedora

UG “Grahovo” Bosansko Grahovo

UG “Budućnost” Modriča

Forum Civilna mirovna služba - forumZFD u BiH