Vijesti

Detalji

Objavljeno 05 Februar 2022

Fondacija „Lara“, uz finansijsku podršku Ministarstva vanjskih poslova Velike Britanije posredstvom Britanske ambasade u BiH, na području Grada Bijeljina provodi projekat „Sigurni zajedno: Uspostavljanje netradicionalnih partnerstava na lokalnom nivou između sigurnih kuća i vjerskih zajednica u BiH radi unapređenja prava preživjelih seksualnog nasilja u ratu“.

U okviru projekta održan je Okrugli sto čija tema je bilo predstavljanje rada Fondacije ,,Lara“ kroz pružanje specijalizovanih usluga podrške (pravno i psihološko savjetovanje, smještaj u Sigurnu kuću, ekonomsko osnaživanje, i sl.), kao i subjekata zaštite u cilju prevencije nasilja nad ženama, sa posebnim fokusom na seksualno nasilje nad ženama u ratu, te izrada memoranduma o saradnji i uključivanju vjerskih zajednica u rješavanje ovog važnog društvenog problema.

Okruglom stolu su prisustvovali sveštenik Srđan Radmanović ispred Eparhije Zvorničko-tuzlanske, katolički župnik Andrej Lukanović iz Župe Prečistog Srca Marijna, hafiza Fatima Camić iz Medžlisa islamske zajednice, vjeroučitelj Danijel Vasić, Bojana Trbić iz Odjeljenja za boračko-invalidsku i civilnu zaštitu Gradske uprave Bijeljina, Tatjana Letić i Mladenka Novaković iz Odjeljenja za društvene djelatnosti Gradske uprave Bijeljina, Mila Stojanović i Cvijanka Rakić iz bijeljinskog Centra za socijalni rad, Oleg Grubač iz Centra za mentalno zdravlje Doma zdravlja Bijeljina i predstavnice“Lare”.

Nataša Kurtuma iz Fondacije „Lara“ istakla je da je cilj projekta povezivanje sa vjerskim zajednicama, jer su one često prvi kontakt kome se žrtve nasilja obraćaju.

-Planiramo da poptišemo memorandum o saradnji sa svakom od vjerskih zajednica, a ta saradnja će se, nadamo se, nastaviti i po završteku projekta, dodala je Kurtuma.

Sveštenik Srđan Radmanović je rekao da je prijatno iznenađen pozivom i da se slaže da vjerske zajednice treba da se uključe u pomoć žrtvama svih oblika nasilja.

-Mi smo zaduženi za duhovno staranje o žrtvama nasilja, a saradnja između sigurnih kuća i vjerskih zajednica umnogome može promijeniti društveni položaj žrtava i u potpunosti ih afirmisati u društvu, rekao je Radmanović.

Župnik Andrej Lukanović je pozdravio saradnju i razgovor o temi sa kojom građani nisu puno upoznati.

-Žene žrtve nasilja tokom ispovijedi traže duhovnu pomoć, mi tu ne možemo puno djelovati, obzirom na tajnost ispovijedi, ali ih možemo uputiti u insititucije kojima se mogu obratiti za pomoć. Na žalost, neke od njih ne žele nikome da se obrate i traže da sve što ispovijede ostane između njih i svećenika, kaže Lukanović.

Hafiza Fatima Camić iz Medžlisa Islamske zajednice u Janji istakla je da je prvi put učesnica okruglog stola sa ovakvom temom, koja je, po njoj, od velike važnosti za sve žene koje su preživjele ovakav oblik nasilja.

-O susretanju žena sa seksualnim nasiljem se danas uopšte malo priča, a pogotovo sa seksualnim nasiljem u ratu, zbog toga je ova tema bitna, kao i naša saradnja.

Tokom okruglog stola Mirzeta Tomljanović i Grozdana Panić iz Fondacije „Lara“ su učesnike upoznali sa istorijatom Fondacije „Lara“, oblastima rada, kao i sa radom Sigurne kuće i uslugama koje pružamo korisnicama.

Tokom diskusije učesnici su podijelili svoja iskustva u radu sa žrtvama nasilja i jednoglasno zaključili da je saradnja subjekata zaštite sa vjerskim zajednicama izuzetno značajna.

Projekat „Sigurni zajedno: Uspostavljanje netradicionalnih partnerstava na lokalnom nivou između sigurnih kuća i vjerskih zajednica u BiH radi unapređenja prava preživjelih seksualnog nasilja u ratu“ se implementira na području Bosne i Hercegovine, a za cilj ima promovisanje potreba i stvarnosti preživjelih seksualnog nasilja u ratu, kroz uspostavljena partnerstva između sigurnih kuća, vjerskih organizacija i vjerskih vođa u osam identifikovanih lokalnih zajednica u BiH,  kao i osiguravanje  pravednih i nestigmatizirajućih pristupa prema preživjelima seksualnog nasilja u ratu, kroz pružanje psihološke i pravne podrške putem mreže sigurnih kuća i njihovo povezivanje sa institucionalnim pružaocima usluga.

Detalji

Objavljeno 03 Februar 2022

Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske usvojio je prijedloge za šest programa zapošljavanja u ovoj godini i donio odluke o raspisivanju javnog poziva za korišćenje sredstava po svakom programu pojedinačno, ukupne vrijednosti 14.140.000 KM.

Jedan od njih je i Program zapošljavanja i samozapošljavanja ciljnih kategorija u privredi u 2022. godini, a ciljne grupe su nezaposlena lica iz ruralnih područja, sa posebnim osvrtom na žene iz ruralnih područja, žene žrtve porodičnog nasilja i ratne torture, lica starosti 40 i više  godina, lica sa invaliditetom, bivši štićenici domova za nezbrinutu djecu, žrtve nasilja, samohrani roditelji i roditelji teško bolesne djece, bez obzira na dužinu čekanja na evidenciji.

Predviđeno je zapošljavanje i samozapošljavanje 850 lica iz ciljne grupe Programa.

Program sadrži dvije komponente:

I Кomponenta: Finansiranje zapošljavanja kod poslodavaca lica iz ciljne grupe Programa za 600 lica po 4.000,00 КM po jednom licu što ukupno iznosi 2.400.000,00 КM. Iznos se uvećava za 10% za zapošljavanje žena iz ruralnih područja.

II Кomponenta: Finansiranje samozapošljavanja lica iz ciljne grupe Programa za 250 lica u iznosu od 5.000,00 КM po jednom nezaposlenom licu što ukupno iznosi 1.250.000 КM.

Pravo učešća imaju poslodavci iz privrede koji imaju registrovano sjedište na području Republike Srpske koji ispunjavaju uslove javnog poziva i zapošljavaju lica iz utvrđene ciljne grupe

Subvenciju za samozapošljavanje može ostvariti nezaposleno lice ako su  ispunjeni sljedeći uslovi:

- Prijavljen na evidenciju nezaposlenih u periodu definisanim javnim pozivom;

- Podnio zahtjev za subvenciju sa biznis planom;

- Uspješno završio obuku iz preduzetništva;

- Izvršio registraciju djelatnosti nakon objavljivanja javnog poziva ili je pokrenuo  postupak registracije nakon objavljivanja javnog poziva.

Subvencija za samozapošljavanje dodjeljuje se nezaposlenom licu radi osnivanja radnje, poljoprivrednog gazdinstva u formi preduzetništva ili drugog oblika  preduzetništva ili osnivanje privrednog društva ukoliko osnivač zasniva u njemu radni odnos.

Subvenciju može ostvariti i više nezaposlenih lica udruživanjem i osnivanjem privrednog društva radi samozapošljavanja ukoliko svi osnivači u njemu zasnivaju radni odnos.

Zahtjev (u dva primjerka) se podnosi na propisanom obrascu koji se može dobiti u nadležnom birou prema sjedištu poslodavca i prebivalištu nezaposlenog lica, kao i na internet stranici Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske (JAVNI POZIV).

Detalji

Objavljeno 30 Novembar 2021

Foto: pressmaster/DepositPhotos

Narodna skupština Republike Srpske je na posljednjoj sjednici usvojila Zakon o društvenom preduzetništvu, u kojem se, između ostalog, navodi da preduzeće koje dobije status društvenog može ostvariti prava na posebne poreske i carinske povlastice te pogodnosti i oslobađanja od drugih vrsta naknada, taksi ili članarina.

Podršku izradi ovog Zakona pružile su Fondacija lokalne demokratije iz Sarajeva i Fondacija “Lara” iz Bijeljine, a kroz realizaciju projekta “Doprinos organizacija civilnog društva razvoju socijalnog preduzetništva” kojeg finansira Evropska unija.

Prema odredbama Zakona, zahtjev za sticanje statusa društvenog preduzeća podnosi se Ministarstvu privrede i preduzetništva, uz ispunjenje određenih uslova: preduzeće treba da zapošljava više od 30 odsto radnika koji su bili nezaposleni preko tri godine ili su stariji od 50 godina, djecu poginulih boraca, lica sa invaliditetom, demobilisane borce i ratne vojne invalide, pripadnike nacionalnih manjina, trudnice, samohrane roditelje, žrtve zloupotrebe psihoaktivnih supstanci, nasilja u porodici, trgovine ljudima, kao i lica u stanju socijalne potrebe zbog siromaštva, pretrpljene elementarne nepogode, ratnog stradanja, izbjeglištva, migracije, dugotrajnog liječenja itd…

“Za društvena preduzeća koja posluju u formi privrednih društava ili poljoprivrednih zadruga dio dobiti koji se isplaćuju vlasnicima ne može biti veći od 51 odsto dobiti. Za dio dobiti koji se ne isplaćuje, privredno društvo i poljoprivredna zadruga dužni su da sačine plan reinvestiranja ili plan finansiranja društvene misije”, navodi se u Zakonu o društvenim preduzećima.

Zakon je definisao da je društveno preduzeće pravno lice koje obavlja privrednu djelatnost, a od čega posebnu korist ostvaruje uža ili šira društvena zajednica, a društvena preduzeća biće od posebnog interesa za Republiku Srpsku i jedinice lokalne samouprave koje će ih, zavisno od mogućnosti, aktivno podržavati mjerama ekonomske i socijalne politike u ostvarivanju njihove društvene misije.

“Za obavljanje poslova finansijske podrške osnivanja i poslovanja društvenih preduzeća, Republika Srpska ili jedinica lokalne samouprave može osnovati fond za društveno preduzetništvo u skladu sa propisom o sistemu javnih službi”, navodi se u zakonu.

U Ministarstvu privrede i preduzetništva kažu da zakon predstavlja novi pristup u rješavanju društvenih izazova, s obzirom na to da se društveno preduzetništvo bavi prepoznavanjem i rješavanjem društvenih problema kao što su siromaštvo, nezaposlenost, društvena isključivost na bazi tržišnih principa poslovanja.

“Društveno preduzeće svoju misiju ostvaruje zapošljavanjem kategorija lica koja teže dolaze do posla, socijalno i ekonomski isključenih, čime se smanjuje teret socijalnih davanja te iz tog razloga društveno preduzetništvo može da bude jedan od ključnih faktora unapređenja opšte socijalne i ekonomske politike u Republici Srpskoj”, rekli su u Ministarstvu privrede i preduzetništva.

U ovom ministarstvu ističu da je glavna poruka društvenog preduzetništva da profit nije na prvom mjestu, već čovjek i njegova socijalizacija u društvu, te da je koncept da se profit ulaže u zapošljavanje.

-Trenutno, preduzeća koja zapošljavaju lica sa invaliditetom, zadruge i udruženja građana rade na ovom osnovu. Ovo polje do sada nije zakonski regulisano, rekao je Vjekoslav Petričević, ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske.

- Društveno preduzeće ima za cilj prije svega da pomogne upošljavanje teže zaposlivih lica, ekonomskih, socijalnih kategorija. S druge strane utiče i na određeno rasterećenje socijalnih davanja – objasnio je ministar.

Smanjenje siromaštva, nezaposlenosti, socijalne isključenosti, zagađenja i slično - sve su legitimni ciljevi društvenih preduzeća.

Zakon o društvenom preduzetništvu je za sada usvojen samo u Republici Srpskoj, a očekuje se usvajanje i u Brčko distriktu i Federaciji Bosne i Hercegovine.

Capital/ATV/Fondacija “Lara”

Detalji

Objavljeno 18 Novembar 2021

Publikacija Krivično-pravna zaštita, pravni i socijalni položaj žrtava seksualnog nasilja u BiH, Osnovna studija nastala je kao dio aktivnosti u projektu Prekinimo ćutanje – Unapređenje odgovora na seksualno nasilje prema ženama (BREAK THE SILENCE - Enhancement of Response to Sexual Violence against Women) realizovanog u periodu septembar 2020 – maj 2021. godine. Projekat su zajednički dizajnirale i provele Fondacija „Lara“ iz Bijeljine i Fondacija lokalne demokratije iz Sarajeva, podržan je od Ureda UN Women u BiH, a finansirala ga je Vlada Švedske. Svrha Osnovne studije: Krivično - pravnа zaštitа, pravni i socijalni položaj žrtava seksualnog nasilja u Bosni i Hercegovini jeste da osvijetli položaj žrtava seksualnih zločina u bosansko-hercegovačkom društvu  uzimajući u obzir različite parametre društvenih akcija i politika koje država može da primijeni u zaštiti i prevenciji ove vrste nasilja  koje, prema zvaničnim statistikama, nesrazmjerno pogađa žene i djevojčice.

Osnovna studija sastoji se od tri zasebne, međusobno povezane, tematske cjeline:

• Prvi tematski dio je Analiza usklađenosti zakonskog okvira za krivično procesuiranje, zaštitu i podršku u oblasti seksualnog nasilja u BiH sa standardima Istanbulske konvencije.
• Drugi dio Studije je Kvalitativna analiza sudskih odluka iz oblasti krivičnih djela protiv polnog integriteta čovjeka zasnovana na uzorku od 22 pravosnažne sudske presude izrečene pred sudovima u Bosni i Hercegovini.
• Treći dio Studije čini Ispitivanje stavova o rasprostranjenosti, odnosu i odgovoru društva prema seksualnom nasilju i položaju žrtava seksualnog nasilja u BiH koje se temelji na rezultatima ankete na uzorku od 150 žena različite životne dobi, obrazovanja i stanovanja, sa cijelog prostora zemlje.

Studiju možete preuzeti u PDF formatu OVDJE.

Detalji

Objavljeno 24 Maj 2021

Fondacija “Lara” iz Bijeljine i Fondacija lokalne demokratije iz Sarajeva u partnerstvu sa Fondacijom “Udružene žene” iz Banjaluke, Udruženjem “Žene sa Une” iz Bihaća, Udruženjem građana “Budućnost” iz Modriče, Udruženjem “Medica” Zenica,  Udruženjem građana „Vive Žene“ iz Tuzle i Udruženje „Žena BiH“ Mostara, organizuju 25. maja 2021. godine ulične akcije u devet gradova u BiH, u okviru kampanje PrekinimoĆutanje sa ciljem ukazivanja na visok nivo tolerancije prema seksualnom nasilju prema ženama i djevojčicama u BiH.

Ulične akcije biće organizovane u Sarajevu, Bijeljini, Brčkom, Bihaću, Banjaluci, Modriči, Tuzli, Zenici i Mostaru pod sloganom Prekinimo ćutanje – žrtve seksualnog nasilja trebaju podršku, pravdu i zaštitu.

Konferencija je jedna od aktivnosti u projektu „Prekinimo ćutanje – Unapređenje odgovora na seksualno nasilje prema ženama“ koji realizuju „Lara“ i FLD u partnerstvu sa  Uredom UN Women u BiH i uz finansijsku podršku Švedske vlade.  

Različita istraživanja pokazuju da je svaka treća žena tokom svog života bila žrtva seksualnog nasilja. Istraživanja potvrđuju i da su silovanje i seksualno nasilje zločini sa najvećim tamnim statistikama. Žene i djevočice ćute jer su bile žrtve osoba koje poznaju i koje im prijete novim nasiljem i javnom sramotom!

U istraživanju stavova žena o rasprostranjenosti seksualnog nasilja u BiH, koje su provele “Lara” i Fondacija lokalne demokratije tokom 2020. godine, svaka treća žena, od 150 ispitanica, izjavila je da poznaje osobu iz svog okruženja koja je prežvjela seksualno nasilje KOJE NIJE PRIJAVILA POLICIJI! Kada je u pitanju izricanje kazni za počinioce silovanja i drugih djela seksualnog nasilja, niti jedna ispitanica nije smatrala da su one odgovarajuće. Da su uglavnom niske i neodgovarajuće težini zločina smatra 86,7% ispitanica.

Na pitanje: kojim od navedenih institucija/organizacija mogu da se obrate žrtve seksualnog nasilja (NVO, bolnica, policija, škola, centar za socijalni rad, sud, tužilaštvo), najveći broj ispitanica, njih 82% je označilo nevladine organizacije. Da se mogu obratiti policiji smatra 77,3% ispitanica, a najniže povjerenje je u sudove i tužilaštva.

Godišnje, oko 300 žena i djevojčica u BiH prijavi neki oblik seksualnog nasilja. Većina nasilnika bile su osobe  koje su poznavale i kojima su vjerovale da ih neće povrijediti. Seksualni zločini ostavljaju teške posljedice na žrtve, a silovanje izaziva kompleksne traume za koje psiholozi tvrde da ih same žrtve, bez stručne pomoći, ne mogu preboljeti.

U kampanji PrekinimoĆutanje, tražimo:

• OŠTRIJE KAZNE ZA POČINIOCE SEKSUALNOG NASILJA
• USKLAĐIVANJE DOMAĆIH KRIVIČNIH ZAKONA SA ISTANBULSKOM KONVENCIJOM U DEFINICIJI KRIVIČNOG DJELA SILOVANJA
• PROMJENU PRAKSE OPRAVDAVANJA I AMNESTIRANJA SEKSUALNIH NASILNIKA
• JAVNE SLUŽBE DA VJERUJU ŽRTVAMA SEKSUALNOG NASILJA
• SOCIJALNU I ZDRAVSTVENU ZAŠTITU I PRISTUP PRAVDI ZA ŽRTVE
• OTVARANJE KRIZNIH CENTARA ZA ŽRTVE SILOVANJA!

U kampanji PrekinimoĆutanje, želimo da ohrabrimo žene i djevojčice, da: PRIJAVE SVAKI ČIN SEKSUALNOG NASILJA!

Ulične akcije biće održane u vremenu od 12,00 do 14,00 časova, a svaka od organizacija, učesnica akcije, dostaviće medijima u svom okruženju mjesto i vrijeme održavanja ulične akcije.

Vremenski raspored i lokacije uličnih akcije, kao i promotivni letak sa porukama kampanje možete naći i na FB PrekinomĆutanje

https://www.facebook.com/PrekinimoCutanje/?ref=page_internal

Izvještavanjem o uličnim akcijama podržavate akciju nulte tolerancije na seksualno nasilje prema ženama i djevojčicama i doprinosite unapređenju zaštite žrtava!

Tim kampanje PrekinimoĆutanje

Detalji

Objavljeno 04 Maj 2021

Leksikon koji je pred vama rezultat je saradnje ženske mirovne inicijative Mir sa ženskim licem i Forum Ziviler Friedensdienst e.V. (forumZFD).

Nastao je u okviru kampanje „100 žena – 100 ulica po ženama“ koja predstavlja dio strateškog plana Inicijative Mir sa ženskim licem kojoj je, prije svega, cilj da se kroz kulturu sjećanja u BiH vrednuje i čuva sjećanje na postignuća, iskustva i doprinos žena kroz istoriju i danas.

Inicijativa je pokrenuta prije sedam godina, i od te 2013. godine se razvila u mrežu organizacija civilnog društva i pojedinki.

Inicijativa nastoji da preraste u građanski pokret koji će doprinijeti izgradnji mira u BiH i regiji.

Leksikon možete pogledati OVDJE.

Detalji

Objavljeno 08 Mart 2021

Povodom 8. marta – Međunarodnog dana žena, gradonačelnik Bijeljine LJubiša Petrović uručio je tradicionalna priznanja „Zaslužna žena“ za 2020. godinu Jovanki Vuković, Mirsadi Rešidović, Smilji Mitrović, Radmili Simić i Vesni Petrović, za nesebičan doprinos razvoju društvene zajednice.

Gradonačelnik Petrović čestitao je svim ženama 8. mart i istakao da nam majke, supruge, kćerke, unuke, svakodnevno pokazuju koliko se može biti organizovaniji i marljiviji.

- Muškarci treba da se potrude da žena, između ostalog, ima veću ulogu u jačanju organa javne uprave, a što veći broj žena na rukovodećim pozicijama značiće uspješnije i organizovanije društvo. Zato damama čestitam Međunarodni dan žena, uz želju da budu zdrave i nasmijane - rekao je Petrović.

Predsjednik Skupštine Grada Bijeljina Aleksandar Đurđević podsjetio je da je obilježavanje 8. marta uspostavljeno prije 111 godina, ali da ravnopravnost između muškaraca i žena još nije postignuta u cjelini.

- Žene su stub društva, porodice, a svojim aktivnostima zadužile su čovječanstvo kroz istoriju. Samo društvo koje postigne punu ravnopravnost muškaraca i žena moći će da bude naprednije, humanije i prosperitetnije - naglasio je Đurđević.

Jedna od dobitnica priznanja, zamjenik Ombudsmana za djecu Republike Srpske Jovanka Vuković, kaže da joj ovo priznanje predstavlja nagradu za dugogodišnji rad sa djecom i porodicama.

- Ovo je podsticaj za dalji rad i pronalaženje djelotvornijih modela za ostvarivanje prava djece. Ostaje još mnogo toga što treba unaprijediti, a neke od stvari za koje ću se posebno zalagati u daljem radu su bolji položaj talentovane djece i efikasnija pronatalitetna politika - dodala je Vukovićeva.

Novinarka „Semberskih novina" Mirasada Rešidović zahvalila je Komisiji za ravnopravnost polova Skupštine Grada na odluci da joj dodijeli priznanje „Zaslužna žena", istakavši da u Bijeljini žive brojne žene koje se svakodnevno bore za veću vidljivost ljepšeg pola u javnom životu.

- Sve ove godine odgovorno i savjesno radim, s puno entuzijazma i optimizma, ne očekujući nikakve pohvale. Ali kada se to dogodi, ispunjava me ponos što sam prepoznata kao osoba koja pozitivno djeluje u sredini u kojoj živi. Ponosna sam što svakodnevno istrajavam u vjeri u sadašnjost i budućnost, puštajući da me vode ideje humanosti, solidarnosti i pravde - zaključila je Rešidovićeva.

Priznanje Grada Bijeljina „Zaslužna žena" uručeno je i dekanu Fakulteta poslovne ekonomije Univerziteta Istočno Sarajevo dr Vesni Petrović, predsjednici Udruženja porodica nestalih lica Semberije i Majevice Smilji Mitrović i predsjednici Humanitarnog udruženja žena „Arta" Radmili Simić.

Navedeno priznanje, uz podršku Fondacije „Lara" i skupštinske Komisije za ravnopravnost polova, ustanovljeno je za ženski doprinos razvoju lokalne zajednice i promociju Grada, a dodjeljuje se šestu godinu zaredom.

Detalji

Objavljeno 01 Mart 2021

Organizacije civilnog sektora će uz finansijsku podršku EU od 200.000 evra omogućiti samozapošljavanje 15 žena žrtava nasilja u porodici koje borave u osam Sigurnih kuća u Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/, najavila je direktorica Udruženja "Budućnost" iz Modriče Jelena Mišić.

"Projekat `Ekonomske i socijalne prilike ka nezavisnosti žena, žrtava nasilja u porodici` osnažiće žene da postanu ekonomski nezavisne tako što će ih obučiti i dodijeliti grantove do 3.000 evra da pokrenu vlastite biznise", rekla je Mišićeva novinarima u Bijeljini gdje je projekat danas predstavljen.

Prema njenim riječima, Sigurne kuće u Republici Srpskoj djeluju u Banjaluci, Bijeljini i Modriči, a po osam žena iz svake Sigurne kuće proći će obuku da osmisle poslovnu ideju i izrade biznis plan, kako bi sljedeće godine mogle aplicirati na javni poziv i dodjelu 15 grantova.

"Ovo su mali ali bitni pomaci da se kroz samozapošljavanje jačaju žrtve nasilja, jer 90 odsto korisnika Sigurnih kuća vrati se u nasilnu porodicu zbog ekonomske zavisnosti", ističe Mišićeva.

Ona je navela da je u prošloj godini za 24 odsto povećan broj slučajeva nasilja u porodici i da je u Sigurnoj kući u Modriči od osnivanja 2000. godine zbrinuto 4.000 žrtava, a trenutno u njoj boravi pet žena i sedmoro djece koji su žrtve nasilja u porodici.

Mirzeta Tomljanović iz Fondacije "Lara" rekla je novinarima da u Sigurnoj kući u Bijeljini boravi 10 žrtava nasilja u porodici od kojih je jedna punoljetna, a ostale maloljetne.

"Najbitnije je da se u društvu prepozna problem žena po izlasku iz Sigurne kuće, jer nema socijalni stan, ne radi, ne može djecu smjestiti u zabavište, što otežava udaljavanje od nasilne porodice od koje je ekonomski zavisna", ocijenila je Tomljanovićeva i pohvalila projekat kao korak naprijed u ekonomskom osnaživanju žena žrtava nasilja.

Sa dugogodišnjim iskustvom u radu Sigurne kuće, ona je navela da su malobrojni ali da postoje primjeri da su ekonomski osnažene žene obezbijedile budućnost porodice bez vraćanja nasilniku, navodeći da se u Sigurnoj kući žrtvama nasilja omogućava školovanje i prekvalifikacija, učenje stranih jezika i informatike, kao i bavljenje umjetninama poput tehnike dekupaž.

Projekat "Ekonomske i socijalne prilike ka nezavisnosti žena, žrtava nasilja u porodici" sprovodi Fondacija "Infohaus" iz Sarajeva, u partnerstvu sa Udruženjem građana "Budućnost" iz Modriče. /Srna/

Detalji

Objavljeno 11 Februar 2021

Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1325 (Rezolucija 1325) o ženama, miru i sigurnosti bila je u fokusu Godišnje pregledne konferencije o ispunjavanju sigurnosnih obaveza BiH, koju je organizovala Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini (Misija), a koja je završena danas, 9. februara, 2021. godine.

Godišnja pregledna konferencija o ispunjavanju sigurnosnih obaveza BiH pruža jedinstvenu platformu za stručnjake iz oblasti sigurnosti, praktičare i donosioce odluka da unaprijede sigurnost građana BiH kroz poboljšanje upravljanja sigurnosnim sektorom i njegovom reformom, u skladu s relevantnim međunarodnim obavezama BiH iz oblasti sigurnosti.

Tokom panel diskusije i rada fokus grupa, učesnici su zajednički razmatrali napredak, dobre prakse i izazove u izvještavanju i provedbi obaveza BiH vezanih za Rezoluciju 1325. Na konferenciji su učestvovali predstavnici državnih i entitetskih ministarstava i institucija, kao i osoblje međunarodnih organizacija te predstavnici akademske zajednice i civilnog društva.

U svom uvodnom obraćanju, Kathleen Kavalec, šefica Misije OSCE-a u BiH, naglasila je da je Rezolucija 1325 ponovna potvrda važnosti žena kao ključnih aktera u prevenciji konflikta, mirovnim pregovorima, rješavanju konflikta, odgovoru na humanitarnu krizu, te u postkonfliktnom pomirenju. “Kao takva, ona je temelj obaveza prema OSCE-u i naše zajedničke vizije sveobuhvatne sigurnosti“, dodala je ambasadorica Kavalec.

Misija i dalje radi na osiguranju rodne ravnopravnosti, s ciljem efikasnije organizacije svojih aktivnosti ove godine, a takođe i u skladu s prioritetima švedskog predsjedavanja OSCE-om. ​

“Države koje poštuju ljudska prava i demokratske principe sigurnije su i pružaju bolje životne uslove svojim građanima. Kada je osigurano pravo žena na zastupljenost u razgovorima  o sigurnosti i izgradnji mira, time se povećava legitimnost i održivost ishoda. Iz ovih razloga, provedba programa za žene, mir i sigurnost je globalni prioritet Švedske. U Bosni i Hercegovini, Švedska pruža podršku institucijama za rodnu ravnopravnost na državnom i entitetskom nivou, strateški smo partner organizaciji UN Women, kao i nekolicini organizacija civilnog društva. Drago nam je što možemo nastaviti rad s OSCE-om i lokalnim partnerima na pružanju podrške provedbi državnog Akcijskog plana”, izjavila je Johanna Strömquist, ambasadorica Švedske u BiH.

Prošle godine obilježeno je 20 godina od usvajanja Rezolucije 1325 o ženama, miru i sigurnosti. Ponovnim potvrđivanjem važne uloge žena u očuvanju i promociji mira i sigurnosti, ova ključna rezolucija utjelovljuje glavne principe Kodeksa ponašanja OSCE-a u vojno-političkim aspektima sigurnosti. U skladu s tim, ovogodišnja specijalna Pregledna konferencija fokusirala se na provedbu Rezolucije 1325 i relevantnog državnog Akcionog plana u BiH.

Rezidentna koordinatorica UN-a u BiH, Ingrid Macdonald, rekla je da je BiH bila prva zemlja jugoistočne Evrope koja je izradila Akcioni plan prema rezoluciji o Ženama, miru i sigurnosti. Završen 2010., ovaj plan je preveo principe UN Rezolucije 1325 u konkretne ciljeve za zemlju. „Danas, treća verzija ovog plana traži veće učešće žena u procesu odlučivanja jer se promjene dešavaju kada su učešće, prava i interesi žena dijelom izrade politika“, dodala je.

“BiH je usvojila treći po redu Akcioni plan za implementaciju Rezolucije 1325 za period 2018.-2022. godine, što predstavlja opredijeljenost vlada za kontinuiranu i sistemsku provedbu ove rezolucije u BiH,” objasnila je Samra Filipović – Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost polova BiH, ističući da se rodni aspekt mora uzeti u obzir u odgovoru na aktuelne sigurnosne prijetnje i izazove, kao što su nasilni ekstremizam, povećan broj migranata i posljedice klimatskih promjena.

U diskusiji o ključnim postignućima u ovoj oblasti, Radmila Žigić, direktorica Fondacije Lara iz Bijeljine, izjavila je da se borba za prava žena i djevojaka koje su preživjele seksualno nasilje tokom sukoba vodi na nekoliko frontova. Tu spadaju aktivnosti za ostvarivanje krivične pravde i destigmatizaciju preživjelih, te smanjenje kulture poricanja i zaboravljanja. Istakla je da: “Iako prava preživjelih nisu ujednačena u svim dijelovima zemlje i mnoge žrtve seksualnog nasilja neće ostvariti zadovoljenje pravde, ovo društvo se mora suočiti s istinom, a to je da je seksualno nasilje nad ženama tokom sukoba krivično djelo, te da ne može i ne smije biti osporeno i ostati nekažnjeno.” /osce.org/

Detalji

Objavljeno 09 Februar 2021

Gradonačelnik Bijeljine LJubiša Petrović potpisao je sporazum o saradnji sa predstavnicama Fondacije "Lara" i bijeljinskog Centra za socijalni rad u okviru projekta "Unapređenje institucionalizacije lokalnih propisa i politika za podršku i reintegraciju žena žrtava rodno zasnovanog nasilja" i istakao da će Grad nastaviti da pomaže svaku akciju čiji je cilj suzbijanje bilo kog oblika nasilja.

"U današnje vrijeme, nažalost, rodno zasnovano nasilje je gotovo svakodnevna pojava. Važno je da smo postavili temelje u borbi protiv ovog problema, a Gradska uprava će u narednom periodu pružiti punu podršku ne samo Fondaciji `Lara`, nego svakoj organizaciji koja se bavi ovim važnim pitanjima.

“Razgovarali smo i o drugim temama, a jedna od njih je postavljanje spomenika ženama čiji je društveni značaj često potcijenjen", rekao je Petrović novinarima.

Koordinatorka projekta Nataša Kurtuma pojasnila je da će projekat biti sproveden u dvije lokalne zajednice - Bijeljini i Ugljeviku.

"Projekat traje četiri mjeseca, a današnje potpisivanje sporazuma još je jedna potvrda da nas Gradska uprava, kao i Centar za socijalni rad, podržavaju", istakla je Kurtuma.

 Projekat "Unapređenje institucionalizacije lokalnih propisa i politika za podršku i reintegraciju žena žrtava rodno zasnovanog nasilja" finansijski je podržan od Austrijske razvojne agencije, a sprovodi ga Fondacija "Lara" u partnerstvu sa Fondacijom "Udružene žene" iz Banjaluke. /SRNA/

Detalji

Objavljeno 22 Januar 2021

Dr Ruth Wiseman, zamjenica britanskog ambasadora u BiH i Nancy Eslick, direktorica američke Agencije za medjunarodni razvoj u BiH, posjetile su sigurne kuće u Tuzli i u Bijeljini.

Posvećene članice NVO “Vive žene” iz Tuzle i Fondacije “Lara” iz Bijeljina u svojim lokalnim zajednicama već više od dvije decenije rade na pružanju zaštite ženama i njihovoj djecu u situacijama kada su izloženi rodno zasnovanom nasilju. Ovo utočište za mnoge žene je jedina šansa da izađu iz kruga nasilja i reintegrišu se u društvo i život.

Tokom pandemije COVID -19 broj žena kojima je bilo potrebno utočiste i zaštita od nasilja se povećao, kao i, sa druge strane, finansijska neizvjesnost i održivost sigurnih kuća. Sigurne kuće i specijalizovane usluge preživjelima nasilja moraju imati institucionalnu pomoć, sigurno i kontinuirano finansiranje i sveobuhvatnu društvenu podršku zajednice.

Vlada Tuzlanskog kantona, kao i Gradska uprava Bijeljine imaju ključnu ulogu u osiguravanju te podrške. Stoga su se tokom posjete Tuzli i Bijeljini dr Wiseman i gosp. Eslick sastale sa predsjedavajućim Skupštine Tuzlanskog kantona, Slađanom Ilićem, te gradonačelnikom Bijeljine, dr Ljubišom Petrovićem i razgovarale o načinama kako lokalne vlasti mogu unaprijediti saradnju sa sigurnim kućama, podržati njihov rad i osigurati kontinuitet i kvalitet usluga koje sigurne kuće pružaju onima kojima je podrška najpotrebnija

Detalji

Objavljeno 10 Decembar 2020

Inicijativa "Mir sa ženskim licem" od 2015. godine obilježava 8. decembar - Dan sjećanja na stradanje žena u ratu u BiH, kako bi se umanjila isključenost žena u procesima memorijalizacije ratnih stradanja u BiH u periodu 1992-1995 i unaprijedilo vrednovanje ženskih iskustava, doprinosa i stradanja u procesu oblikovanja zajedničke kulture sjećanja.

“Mir sa ženskim licem” je aktivistički ženski pokret koji otvara i vodi proces suočavanja s prošlošću i njeguje kulturu sjećanja na postignuća, iskustva i stradanje žena. Pokret oblikuje društvo u kojem je žena snažna i vidljiva u javnom i političkom prostoru i ravnopravno uključena u stvaranje trajnog mira.

Članice pokreta su: Fondacija „Lara“ Bijeljina, Udruženje „HO Horizonti“ Tuzla, Fondacija „Udružene žene“ Banja Luka, Helsinški parlament građana Banja Luka, Organizacija „Glas žene“ Bihać, Udruženje „Žena BiH“ Mostar, „Centar ženskih prava“ Zenica, NVO „Udruženje građanki Grahovo“ Bosansko Grahovo, Fondacija CURE Sarajevo, Udruženje žena „Most“ Višegrad, Udruženje  „Forum žena“ Bratunac, Udruženje građana „Budućnost“ Modriča, Udruženje Prijedorčanki “Izvor” Prijedor.

Detalji

Objavljeno 21 Oktobar 2020

Fondacija „Lara” je uz podršku Ministarstva bezbjednosti Bosne i Hercegovine, u saradnji sa svim organizacijama članicama Mreže RING, a u direktnom partnerstvu sa Udruženjem žena Romkinja „Bolja budućnost” Tuzla, Udruženjem „HO Horizonti“ Tuzla, Udruženjem „Novi put“ Mostar i Udruženjem „Žene sa Une” Bihać provela kampanju „Podizanje svijesti javnosti o trgovini ljudima u migracionim tokovima”.

U okviru kampanje čiji je povod bio obilježavanje 18. oktobra, Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima, održana su dva javna časa, u Bijeljini i Tuzli, konferencija za medije u Sarajevu, kao i tematska TV emisija na Radio-televiziji Unsko-sanskog kantona.

Na konferenciji za novinare, organizovanoj u Sarajevu u petak 16. oktobra, govorili su Samir Rizvo, državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima u BiH, Dragan Grmuša iz Ministarstva unutrašnjih poslova Vlade RS, Mehmedalija Fišeković iz Ministarstva unutrašnjih poslova Vlade Tuzlanskog Kantona, Nancy J. Eslick, direktorica misije USAID-a za Bosnu i Hercegovinu, Bojana Urumova, šefica Ureda Vijeća Evrope u BiH, Margriet Prins, šefica odjela za vladavinu prava EUSR, Peter Van der Auweraet, šef misije IOM-a, Amela Efendić, šefica ureda Međunarodnog foruma solidarnosti EMMAUS i Radmila Žigić, direktorica Fondacije „Lara”/Mreža RING.

Istaknuto je da trgovina ljudima predstavlja teško krivično djelo kršenja osnovnih ljudskih prava čemu se institucije vlasti sa svim raspoloživim mehanizmima i u partnerstvu s međunarodnim i organizacijama civilnog društva, moraju odlučno suprotstaviti.

Radmila Žigić, direktorica Fondacije „Lara“, koja se godinama bavi pomoći žrtvama i borbom protiv trgovine ljudima, rekla je da je važno ukazati građanima na rizike trgovine ljudima u uslovima migracija i potrebu poštovanja ljudskih prava migranata.

„Migracije su ljudsko pravo i zajedno sa vladinim službama naša je namjera da poručimo građanima da je nedopustivo da se ranjiv položaj izbjeglica i migranata koristi za krijumčarenje, eksploataciju i trgovinu ljudima i da je važno da sve policijske strukture ove pojave istraže i zaustave, a počinioce kazne.”, dodala je Žigićeva. 

Konferenciju su uz podršku Ministarstva bezbjednosti BiH i državnog koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima u BiH organizovali  Fondacija „Lara”/Mreža RING, Međunarodna organizacija za migracije IOM i Međunarodni forum solidarnosti-EMMAUS kroz projekt finansiran od strane Agencije za međunarodni razvoj Vlade Sjedinjenih američkih država USAID BiH i Zajednički program Evropske unije i Vijeća Evrope “Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022”.

Javni čas u Bijeljini je održan na Pravnom fakultetu Univerziteta Istočno Sarajevo. Studentima su o migracijama i trgovini ljudima govorili Enver Islamović, pomoćnik komandira za operacije i organizaciju u Graničnoj policiji BiH, Igor Kapikul, inspektor kriminalističke policije i profesor Pravnog fakulteta Uroš Pena.

U emisiji TV Unsko-Sanskog kantona „Razgovori sa povodom” gostovale su Fatima Šušnjar, koordinatorka programa socijalne zaštite u Organizaciji „Žene sa Une", Amra Jusić, socijalna radnica u Centru za socijalni rad grada Cazina, Lejla Hafizović, socijalna radnica u Centru za socijalni rad Bihać i Senka Vuković iz katonalnog Crvenog križa. Govorilo se o razlici izmežu trgovine ljudima i krijumčarenja, zakonskoj regulativi, radu centara za socijalni rad sa djecom iz migranstke populacije kao I projektima kojima bi se uticalo na poboljšanje situacije na terenu.

Udruženje žena Romkinja „Bolja budućnost” grada Tuzla u saradnji sa Udruženjem "HO Horizonti" Tuzla je organizovalo Javni čas na istu temu, a predavači na ovom događaju su bili inspektorica Amira Avdibašić Galić, predstavnica Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona, Olivera Pejić, predstavnica Službe za poslove sa strancima-terenski ured Tuzla i Indira Bajramović iz Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“ grada Tuzla.

Kroz kampanju smo ukazati na savremene izazove i rizike trgovine ljudima koje donose masovne migracije preko teritorije Bosne i Hercegovine.  Ovi izazovi su postali kompleksniji pojavom pandemije virusa Covid -19 i postavili su nove prioritete u prevenciji i suzbijanju trgovine ljudima. Zbog toga smo obilježvanje 18. oktobra ove godine iskoristili da pošaljemo snažniju poruku da je trgovina ljudima kršenje osnovnih ljudskih prava i da se samo kroz zajedničko djelovanje svih relevantnih aktera u procesu – institucija, domaćih i međunarodnih nevladinih organizacija i tijela, možemo efikasno suprotstaviti ovoj pojavi.

Detalji

Objavljeno 14 Oktobar 2020

Ambasadorka Ketlin Kavalec, šefica Misije OSCE u BiH, posjetila je Fondaciju “Lara” gdje se upoznala sa izazovima rada u uslovima covid krize.

Direktorica Fondacije “Lara” Radmila Žigić predstavila je ambasadorki Kavalec rad Fondacije i ukazala na eskalaciju nasilja u posljednjih šest mjeseci, a koja je uzrokovana pandemijom.

Ambasadorka Kavalec je rekla da je borba protiv rodno zasnovanog nasilja i pružanje podrške ženama među ključnim vrijednostima Misije OSCE-a u svijetu i u BiH, kao i da od početka djelovanja u BiH sarađuju i podržavaju rad ženskih organizacija.

Detalji

Objavljeno 14 Oktobar 2020

Fondacija "Lara" je u Sarajevu, 6. oktobra 2020. godine, organizovala Konferenciju „Trgovina ljudima u svrhu radne eksploatacije u Bosni i Hercegovini“, koja je završni događaj u projektu "Trgovina ljudima u svrhu radne eksploatacije se dešava - PREPOZNAJ I ZAŠTITI SE" koji podržavaju Evropska unija i Vijeće Evrope kroz zajednički program “Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022” i projekat “Prevencija i borba protiv trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini”.

O temi trgovine ljudima u svrhu radne eksploatacije, odgovoru nadležnih institucija na ovaj problem i mogućnostima sinergijskog djelovanja vladinog i nevladinog sektora su govorili panelisti: Samir Rizvo, državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima u BiH, Edin Ajdinović iz Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Nemanja Mičić iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH, Amra Jahić iz Inspektorata Vlade Brčko Distrikta, Radmila Žigić iz Fondacija „Lara”, Zlatibor Kojčić iz Sindikata tekstila, kože, obuće i gume Federacije BiH i Boris Topić iz Misije OSCE-a u BiH.

Konferenciji je prisustvovalo 35 učesnika, predstavnika institucija nadležnih za prevenciju i suzbijanje trgovine ljudima i radne eksploatacije, gender mehanizama, te domaćih i međunarodnih nevladinih organizacija.

Učesnicima se na početku obratila Elma Zahirović, voditeljica projekta „Prevencija i suzbijanje trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini” iz Ureda Savjeta Evrope u BiH.

Zaključeno je da je u cilju prevencije potrebno informisati javnost o rizicima od trgovine ljudima, na što jednostavniji i razumljiviji način. Indikatore Međunarodne organizacije rada, kojima se ukazuje na rizike od trgovine ljudima, treba ugraditi u protokole i uputstva za postupanje inspektora i drugih kontrolnih organa.

Potrebna je i revizija Zakona o javnim nabavkama, kako bi se zakonski regulisalo da je sindikalno organizovanje radnika uslov bez kojeg kompanije ne mogu da učestvuju u procesu javnih nabavki. Zakonom je takođe potrebno propisati da komapnije za koje je dokazano da krše prava radnika ne mogu učestvovati u javnim nabavkama.

Za one koji se usprotive radnoj eksploataciji i trgovini ljudima razviti mehanizme podrške, a zajedničkom akcijom ojačati sindikate i omogućiti sindiklanim liderima da steknu nove vještine za novo doba. Takođe, neophodno je da druge nevladine organizacije i institucionalni mehanizmi prepoznaju sindikate kao partnere u zajedničkoj borbi protiv eksploatacije i trgovine ljudima.

Učesnici su se složili i da je neophpdno pokrenuti kampanju za izmjene u zakonima o radu, kako bi se propisalo da rodna ravnopravnost u sindikalnim rukovodstvima bude jedan od uslova za utvrđivanje reprezentativnosti sindikata.

Za projekte za unapređenje prava ugroženih grupa formirati fondove koje bi finansirala država, a potrebno je propitati način na koji je do sada dodijeljivan novac za te namjene.

U cilju osnaživanja žrtava trgovine ljudimao nužno je obezbijediti im pristup besplatnoj pravnoj pomoći, psihološku i drugu stručnu podršku tokom sudskih procesa, kao i fondove za isplatu materijalnog obeštećenja žrtvama.