Publikacije

U proteklim godinama usvojeni su zakoni koji regulišu poziciju i prava civilnih žrtava rata i žrtava ratne torture na teritoriji Bosne I Hercegovine.

Iako zakoni pružaju osnovni okvir i određene oblike zaštite prava žrtava iz navedenih kategorija, tokom procesa donošenja i sprovođenja zakona, uključujući i Zakon o žrtvama ratne torture Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Zakon), primijećeni su različiti izazovi i problemi koji utiču na ostvarivanje prava i adekvatnu primjenu Zakona u praksi.

Ovaj izvještaj se konkretno bavi analizom primjene Zakona koji je usvojen u Narodnoj skupštini Republike Srpske 21. juna 2018. godine, a stupio je na snagu 5. oktobra 2018. godine. Kako je navedeno u članu 2, isti je nastojao da omogući svim žrtvama koje žive ili koje su živjele u Republici Srpskoj da dobiju satisfakciju i mjere reparacija za torturu koju su preživjele.

U okviru projekta "Fond za brigu", kojeg je finansijski podržala TRAG fondacija, nastao je Priručnik za samopomoć (Prevencija sindroma profesionalnog sagorijevanja) autorice Slađane Cvjetković, dipl. psihologinje.

Sindrom burnout ili sindrom izgaranja na poslu označava progresivni gubitak idealizma, energije i smislenosti vlastitog rada kao posljedice frustracije i stresa na radnom mjestu. Izgaranje na poslu slično je sindromu hroničnog umora, ali pritom se mijenja i stav prema poslu, što za umor nije karakteristično.

Priručnik nam pomaže da prepoznamo simptome burnouta i nudi korisne prijedloge kako sebi možemo pomoći.

Tokom svog života čak 25%-30% žena doživi neki oblik seksualnog napada, a u 80% slučajeva počinilac je osoba koju žene poznaju i kojoj vjeruju. Većina slučajeva seksualnog nasilja nije impulsivan čin, već je planiran. Muškarci takođe mogu biti žrtve seksualnog nasilja, samo što se to puno rjeđe prijavljuje. Broj lažnih prijava kod silovanja npr. iznosi kao i kod drugih krivičnih djela i kreće se oko 2%.

Silovanje nije potreba za seksom već iskazivanje želje za moći i dominacijom. Mit je da se seksualni napadi dešavaju u mračnim i pustim ulicama ili haustorima. Činjenica je da se najveći broj napada, čak preko 70%, desio u domu žrtve.

Društvene predrasude, vjerovanja i stavovi vrlo često dovode do toga da se krivica za seksualno nasilje prebaci sa počinioca na žrtvu. Te predrasude i stavovi okoline jedan su od faktora da se slučajevi seksualnog nasilja prijavljuju znatno rjeđe od drugih krivičnih djela.

Procjena kapaciteta za pružanje podrške žrtvama seksualnog nasilja, nastala u okviru projekta „Unapređenje specijalizovanih usluga podrške žrtvama seksualnog nasilja u BiH“, koji je Fondacija „Lara” realizovala uz podršku Ureda UN Women u BiH i uz finansijsku podršku Švedske, tokom 2022. i 2023. godine. U trenutku objave Publikacije, projektne aktivnosti još su u toku, a sadržaj Publikacije ima direktan uticaj na njihov dizajn i sadržaj.

Publikacija je nastala nakon višegodišnjeg rada autorki Ivone Čelebičić, Lejle Ramić Mesihović i Gordane Vidović u oblasti borbe za ženska ljudska prava i zaštitu žena od nasilja. Sastoji se iz desk analize međunarodnih i domaćih pravnih propisa i prethodnih istraživanja iz oblasti seksualnog nasilja i analize rezultata terenskog istraživanja rađenog u okviru pripreme sadržaja Publikacije. Posebno važan dio predstavljaju zaključci i preporuke proistekle iz istraživanja i različitih oblika pribavljanja stavova od predstavnika institucija koje se bave ovim pitanjima – anketa, upitnika i okruglih stolova.

Ova publikacija biće od koristi svakome ko se bavi zaštitom žena od nasilja, a posebno profesionalcima iz institucija obuhvaćenih istraživanjem i kreatorima javnih politika. Kao posebno značajan dio, svakako se izdvaja kratak pregled relevantnog zakonskog okvira.

U okviru projekta “Zalaganje za unapređenje prava žrtava seksualnog nasilja u ratu prema Zakonu o zaštiti žrtava ratne torture Republike Srpske”, koji realizuju TRIAL International u partnerstvu sa Fondacijom “Lara” Bijeljina i Fondacijom “Udružene žene” Banja Luka, izrađen je informativni letak o Zakonu o zaštiti žrtava ratne torture Republike Srpske koji ima za cilj da informiše žrtve ratne torture o pravima koja im pripadaju po osnovu Zakona, ali i da široj javnosti približi izazove sa kojima se žrtve suočavaju.

Nisu sve žrtve svjesne svojih prava, i stoga je od izuzetne važnosti da budu informisane.

Studija o standardima i politikama rodne ravnopravnosti na poslovnom tržištu rada" izrađena je u okviru projekta "Međusektorsko partnerstvo za ljudska prava i rodnu ravnopravnopravnost na tržištu rada" koji finansira Evropska unija u Bosni i Hercegovini a implementiraju Fondacija Infohouse i Fondacija "Lara".

Analiza je pokazala da se žene u BiH suočavaju sa marginalizacijom u svim sferama života. Na radnom mjestu se suočavaju s višestrukom diskriminacijom (uključujući, ali ne ograničavajući se na seksualno uznemiravanje, potplaćenost, umanjenje porodiljskih prava…) i nemaju lako dostupnu institucionalnu podršku ili mehanizme zaštite od diskriminacije po osnovu pola.

#zeneosnaziravnopravnostpokazi #osnazivanjezena #ravnopravnost

Modul za obuku profesionlaca i profesionalki u pravosudnoj zajednici

Seksualno nasilje je dominantan oblik rodno zasnovanog nasilja jer se kao učinilac najčešće javlja muškarac, a kao žrtva žena. Prisutno je u svim zemljama svijeta, bez obzira na tradiciju, kulturu, religiju, običaje, ekonomski ili neki drugi status žene.

O rasprostranjenosti seksualnog nasilja se ne može govoriti sa sigurnošću jer je tamna brojka kriminaliteta u ovoj oblasti visoka. Smatra se da je broj slučajeva nasilja koji je zabilježila policija vrlo mali u odnosu na stvaran broj slučajeva nasilja. Podaci mnogih svjetskih istraživanja pokazuju kako na jedan prijavljen slučaj silovanja dolazi između 15 – 20 neprijavljenih, dok je za neke manje drastične oblike seksualnog nasilja ta brojka još viša.

Publikacija “NASILJE O KOME SE NE GOVORI – Položaj žrtava seksualnog nasilja u BiH” nastala je u okviru projekta „Unapređenje kapaciteta pružalaca servisa podrške žrtvama rodno zasnovanog nasilja - Faza III“ koji je Fondacija „Lara“ realizovala u partnerstvu sa U.G. „Vive žene“ iz Tuzle i članicama Sigurne mreže. Projekat je dio programa koji provodi UN Women, a finansira Evropska Unija.

Nastala je na osnovu zaključaka sa radionica održanih u Sarajevu, Banjaluci, Tuzli, Bijeljini i Mostaru sa službenicima pravusuđa, policije, centara za socijalni rad, zdravstvenih i obrazovnih ustanova, jedinica lokalne samouprave, nadležnih entitetskih i kantonalnih ministarstava, nevladinih organizacija i sigurnih kuća sa ciljem mapiranja profesionalnih izazova u odgovoru na slučajeve seksualnog nasilja i definisanjem preporuka za unapređenje podrške i postupanja u radu sa žrtvama seksualnog nasilja. Publikacija sadrži i analizu krivičnopravnih odgovora na seksualno nasilje u BiH u svjetlu međunarodnih dokumenta.

Autorice publikacije su: Olga-Lola Ninković, Gordana Vidović, Amela Bašić-Tomić I Aida Mustačević Cipurković.

Smjernice i preporuke za rad sa žrtvama seksualnog nasilja su nastale u okviru projekta „Unapređenje kapaciteta pružalaca servisa podrške za žrtve rodno zasnovanog nasilja – Faza III”, koji Fondacija „Lara“ realizuje u partnerstvu sa Udruženjem građana ,,Vive žene” Tuzla i još pet članica Sigurne mreže: Udruženje građana “Budućnost” Modriča, Fondacija lokalne demokratije Sarajevo, Fondacija “Udružene žene” Banja Luka, Udruženje “Žene sa Une” Bihać i Udruženje “Žena BiH” Mostar. Projekat je dio programa koji provodi UN Women, a finansira Evropska Unija.

Primarno su namijenjene aktivisticima koje u specijalizovanim servisima podrške pružaju profesionalnu - praktičnu, emocionalnu, pravnu, i psihološku pomoć ženama i djevojčicama žrtvama seksualnog nasilja, ali mogu biti od velikog značaja i drugim profesionalcima/profesionalkama koji se kroz rad susreću sa žrtvama seksualnog nasilja, uključujući i silovanje.

Smjernice obuhvataju četiri ključne oblasti, grupisane kroz sljedeća poglavlja: Definicije, oblici i rasprostranjenost seksualnog nasilja; Pravni i institucionalni okvir za zaštitu žrtava od seksualnog nasilja u Bosni i Hercegovini; Rad i razumijevanje stanja i potreba osobe koja je preživjela seksualno nasilje; Uloga nadležnih tijela u postupanju sa žrtvama seksualnog nasilja.

Vodič za imenovanje ulica po ženama dio je aktivističkog odgovora ženske mirovne inicijative Mir sa ženski licem i Foruma civilna mirovna služba (forumZFD) na zanemarivanje i isključivanje žena i ženskog iskustva iz kulture sjećanja i javnih prostora u Bosni i Hercegovini.

Prethodilo mu je istraživanje naziva ulica u 12 lokalnih zajednica u BiH, kao i prikupljanje podataka o ženama koje zaslužuju da budu tu, a nisu.

Vodič je nastao u želji da se promijeni dominantno muška slika bosanskohercegovačkih ulica i da se ženski doprinos upiše u javni prostor, ali i u želji da se građanima i građankama, organizacijama civilnog društva, aktivističkim grupama, ali i predstavnicima/a instituciija (organima javne uprave) olakša i ukaže na put i načine na koji mogu mijenjati nazive ulica u svojim zajednicama.

Publikacija Krivično-pravna zaštita, pravni i socijalni položaj žrtava seksualnog nasilja u BiH, Osnovna studija nastala je kao dio aktivnosti u projektu Prekinimo ćutanje – Unapređenje odgovora na seksualno nasilje prema ženama (BREAK THE SILENCE - Enhancement of Response to Sexual Violence against Women) realizovanog u periodu septembar 2020 – maj 2021. godine. Projekat su zajednički dizajnirale i provele Fondacija „Lara“ iz Bijeljine i Fondacija lokalne demokratije iz Sarajeva, podržan je od Ureda UN Women u BiH, a finansirala ga je Vlada Švedske. Svrha Osnovne studije: Krivično - pravnа zaštitа, pravni i socijalni položaj žrtava seksualnog nasilja u Bosni i Hercegovini jeste da osvijetli položaj žrtava seksualnih zločina u bosansko-hercegovačkom društvu uzimajući u obzir različite parametre društvenih akcija i politika koje država može da primijeni u zaštiti i prevenciji ove vrste nasilja koje, prema zvaničnim statistikama, nesrazmjerno pogađa žene i djevojčice.

Osnovna studija sastoji se od tri zasebne, međusobno povezane, tematske cjeline:

• Prvi tematski dio je Analiza usklađenosti zakonskog okvira za krivično procesuiranje, zaštitu i podršku u oblasti seksualnog nasilja u BiH sa standardima Istanbulske konvencije.
• Drugi dio Studije je Kvalitativna analiza sudskih odluka iz oblasti krivičnih djela protiv polnog integriteta čovjeka zasnovana na uzorku od 22 pravosnažne sudske presude izrečene pred sudovima u Bosni i Hercegovini.
• Treći dio Studije čini Ispitivanje stavova o rasprostranjenosti, odnosu i odgovoru društva prema seksualnom nasilju i položaju žrtava seksualnog nasilja u BiH koje se temelji na rezultatima ankete na uzorku od 150 žena različite životne dobi, obrazovanja i stanovanja, sa cijelog prostora zemlje.

Preporuke i smjernice za unapređenje podrške i reintegracije preživjelih rodno zasnovanog nasilja razvijene su u okviru projekta ,,Unapređenje institucionalizacije lokalnih propisa i politika za podršku i reintegraciju žena žrtava rodno zasnovanog nasilja“, koji je Fondacija „Lara“ realizovala u periodu od 1. januara do 30. aprila 2021. godine na području grada Bijeljina i opštine Ugljevik. Projekat je podržala Fondacija „Udružene žene“ iz Banja Luke u okviru regionalnog projekta Institucionalizacija kvalitetnih usluga za podršku i integraciju žena koje su preživjele nasilje, koji finansira Austrijska razvojna agencija.

Cilj projekta bio je da se poboljšaju lokalni propisi i politike koji su od značaja za reintegraciju žena sa iskustvom nasilja u odabranim lokalnim zajednicama.

Uređivački tim: Gorica Ivić, Jasmina Čaušević, Selma Hadžihalilović

Istraživačice: Aleksandra Drinić, Alma Erak, Amela Burić-Ovnović, Arnela Buzaljko, Besima Botonjić, Danka Zelić, Dragana Petrić, Edina Sejmenović, Enisa Raković, Erna Duratović, Lana Jajčević, Ljilja Lukić, Merima Skokić, Mira Vilušić, Radmila Žigić, Sabina Lipovac, Seida Karabašić, Stanojka Tešić, Sunita Dautbegović – Bošnjaković, Svjetlana Peranović, Vedrana Frašto, Vildana Džekman

Leksikon koji je pred vama rezultat je saradnje ženske mirovne inicijative Mir sa ženskim licem i Forum Ziviler Friedensdienst e.V. (forumZFD). Nastao je u okviru kampanje „100 žena – 100 ulica po ženama“ koja predstavlja dio strateškog plana Inicijative Mir sa ženskim licem kojoj je, prije svega, cilj da se kroz kulturu sjećanja u BiH vrednuje i čuva sjećanje na postignuća, iskustva i doprinos žena kroz istoriju i danas. Inicijativa je pokrenuta prije sedam godina, i od te 2013. godine se razvila u mrežu organizacija civilnog društva i pojedinki. Inicijativa nastoji da preraste u građanski pokret koji će doprinijeti izgradnji mira u BiH i regiji.

Mir sa ženskim licem je inicijativa koja kroz aktivistički ženski pokret otvara i vodi process suočavanja s prošlošću i njeguje kulturu sjećanja na postignuća, iskustva i stradanje žena, stvarajući tako društvo u kojem je žena vidljiva u javnom i političkom prostoru i ravnopravno uključena u stvaranje trajnog mira.

Izložba „Mir sa ženskim licem“ rezultat je saradnje i nastojanja ženskog mirovnog pokreta Mir sa ženskim licem i Foruma Civilna mirovna služba (forumZFD) da u procese suočavanja s prošlošću I izgradnje mira u Bosni i Hercegovini (BiH) integrišu žensku perspektivu i predstave žensku stranu priče o preživljavanju i prevazilaženju posljedica rata. Ova izložba govori o ženama koje su u poslijeratnoj BiH vodile male (a velike) bitke za svoja i prava drugih i obnavljale ratom razoreno društvo. Životne priče pred vama nove su stranice historije ove zemlje – jedinstvene jer u fokus stavljaju žene i lično iskustvo nasuprot opštoj politici supremacije nacije i kolektiviteta nad pojedincem i marginalizacije ženskih iskustava i postignuća.

Pripremile: Vesna Savić, Dragana Petrić, Radmila Žigić

Akcija „Lare“ pod nazivom Podrška razvoju lokalnog gender akcionog plana Grada Bijeljine realizovana je u periodu maj – avgust 2019. godine sa ciljem uključivanja politika ravnopravnosti polova u rad lokalnih vlasti. Krajnji ishod akcije bila je inicijativa Skupštini Grada za izradu i donošenje dokumenta Lokalnog gender akcionog plana sa definisanim strateškim pravcima djelovanja koji bi obezbijedili rodnu perspektivu u razvoju ove lokalne zajednice. Kao rezultat akcije nastala je i ova publikacija urađena sa ciljem da bude od pomoći ženama aktivnim u političkim strankama i organizacijama civilnog društva u promociji politika rodne jednakosti.

Akcija je organizovana u okviru projekta Žene na izborima u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: Žene na izborima), koji finansira Vlada Kraljevine Švedske a sprovodi UNDP a u partnerstvu sa Parlamentarnom skupštinom BiH, Agencijom za ravnopravnost spolova BiH, Centralnom izbornom komisijom BiH, Gender centrom RS, Gender centrom FBiH, te UN Women u BiH.

Projekat Ženske ruke-ženski biznis realizovala je Fondacija “Lara” iz Bijeljine u saradnji sa SKUD Janja iz Nove Janje od decembra 2017. do decembra 2018. godine u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu koji finansira Evropska Unija,  a provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP). Projekat je sufinansirao Grad Bijeljina.

Autorke: Ivana Stanković i Tamara Šmidling

Rat koji je na teritoriji Bosne i Hercegovine vođen u periodu 1992-1995. ostavio je iza sebe pustoš i teške ljudske, materijalne i ekonomske gubitke od kojih se ova zemlja (sporo) oporavlja i dvadeset godina nakon završetka rata. Pitanja broja poginulih i stradalih, pronalaska mjesta gde su tijela pokopana, utvrđivanje činjenica u vezi sa njihovom smrću/stradanjem, te, naposletku, utvrđivanje odgovornosti za počinjena nedjela samo su najočigledniji problemi sa kojima je bila suočena javnost BiH u godinama nakon rata. Nakon ovih prvih i najočiglednijih problema, ubrzo su na „dnevni red“ došla i druga pitanja, u uskoj vezi sa ovim prethodno pobrojanim – kakve odštete ili reparacije zasluţuju različite kategorije pogođenog stanovništva, na koji način se lokalne (i šira, drţavna) zajednica trebaju sjećati određenih događaja iz rata, na koji način se treba kreirati zvanična politika čiji bi cilj trebalo biti da osudi nasilje iz prošlosti, ali i da spriječi njegovo ponavljanje u budućnosti.

Na ova, i još mnoga pitanja koja ovde nisu pomenuta, drţava Bosna i Hercegovina je tokom dvadeset godina od završetka rata pokušavala da ponudi različite odgovore i pristupe, čineći to sa više ili manje uspjeha, i uz više ili manje političke volje za stvarno rješavanje ovih pitanja.

Dominantan okvir unutar kojeg su se ova drţava i društvo suočavali sa svojom prošlošću bio je okvir tranzicijske pravde, koji u svom najgeneralnijem obliku podrazumijeva paralelan rad na uspostavljanju i stalnom jačanju svoja četiri stuba: krivična pravda, kazivanje istine, reparacije, institucionalne reforme.

Autorke: Aleksandra Letić, Ivana Stanković, Tamara Šmidling i Amra Pirić

Ovaj Policy dokument ima za cilj da ponudi moguća rješenja u procesima izgradnje mira u BiH, koji nedvosmileno uključuju žensku rodnu perspektivu ali i specifična znanja i iskustva žena u ovoj oblasti. Svi podaci koji su navedeni u ovom dokumentu su rezultat intenzivnog rada na terenu i sa ženama različitih profila.

Prijedlozi i preporuke iz ovog dokumenta se odnose na nekoliko ključnih oblasti, koje su tematizirane tokom tri radionice sa ženama. Te oblasti su sljedeće: kultura sjećanja i kazivanje istine, reparacije, institucionalne reforme i integrisana sigurnosti. Svaka od ovih tema je važna za prosece izgradnje mira u BiH i postoji nesumnjiva potreba da se u ovima procesima sa posebnom pažnjom posmatra uloga žena, kao korisnica ali i kao akterki. Ovaj dokument upravo daje nekoliko preporuka o načinima kako u dovoljnoj mjeri uključiti žene u ove procese, poštivajući I razumijevajući pri tome njihove specifične potrebe. Posebna vrijednost ovih preporuka je u činjenici da se žena pojavljuje i kao korisnicima ali i kao kreatorka mirovnih aktivnosti.

Predložene mjere su u cjelosti rezultat rada više od 213 uključenih žena i predstavljaju polaznu osnovu za dalju razradu planova, strategija i aktivnosti inicijative „Mira sa ženskim licem“ ali I drugih zainteresavanih strana, poput institucija sistema, organizacija civilnog društva, medija I drugih, koji direktno ili indirektno moraju i mogu uticati na stvaranje ambijenta mira u BiH, koji ženama, kao jednoj od najranjiviji grupa u našem društvu osigurava poštivanje prava, sigurnost, prosperitet, zaštitu i jednakopravnost.

Istraživačice i autorke: Vildana Džekman, Mirzeta Tomljanović, Danka Zelić, Dragana Đurić, Mira Vilušić, Merima Skokić, Lana Jajčević, Dragana Dardić, Sanja Samardžić Marjanović, Amra Selimić, Rašida Omerović, Alma Erak, Enisa Raković, Meliha Sendić, Duška Andrić

U publikaciji su predstavljene priče o 17 žena i djevojčica koje su ubijene u Bosni i Hercegovini u periodu od 1991. do 1995. godine. Priče su nastale u želji da se životi istradanja žena otrgnu od zaborava i da se procesima suočavanja s prošlošću i pomirenja na ovim prostorima da i rodna dimenzija.

Prema podacima iz Bosanske knjige mrtvih, u ratu u BiH ubijena je 9901 žena. Samo po neka od njih upisana je na spomenicima i memorijalima koji su postavljani za sjećanje na žrtve rata. Većina ubijenih žena živisamo u sjećanjima najbliže porodice koja obilazi njihove grobove ili postavlja pitanja pravde i kazne za njihovo stradanje.

Žene koje su poginule u ratu rijetko se pominju i u opštim statistikama teške bosanskohercegovačke ratne priče. O njima samo znamo da su im sudbine odredili prostor i vrijeme u kojem su živjele. U ovoj publikaciji željele smo da, pričama o 17 ubijenih žena i djevojčica, otvorimo pitanje - zašto biživoti isudbine žena stradalih u ratu bili manje važni za naše kolektivno pamćenje od života i sudbina svih poginulih vojnika i civila – muškaraca. I kako uopšte možemo govoriti o ravnopravnosti u društvu, ako se žena ne sjećamo ni kao žrtava, ni kao heriona i ako ih stalno i uporno isključujemo iz onoga što je danas poznato kao izgradnja mira i povjerenja.

Pripremile: Milkica Milojević i Radmila Žigić

Uredile: Tanja Slijepac i Jelena Milinović

Analiza i preporuke nastale u okviru realizacije Akcionog plana za rodnu ravnopravnost u uslovima katastrofe u Republici Srpskoj za period maj - decembar 2014. godine, u saradnji Gender centra – Centra za jednakost i ravnopravnost polova u Republici Srpskoj i Fondacije „Lara“ iz Bijeljine, uz podršku Misije OEBS-a u BiH.

Zašto je rodni aspekt važan?

Prije nepunih pola vijeka američka aktivistkinja za medijske slobode i jednakost žena i muškaraca u medijima dr. Dona Alen napisala je: „Demokratiju bismo mogli definisati na sljedeći način: svaka osoba ima pravo na informisanost o vlastitim interesima, a njegov/njezin način mišljenja, iskustvo ili perspektiva treba da budu uzeti u obzir kod donošenja odluka kako bi oni/-e mogli/-e učestvovati u njima kao jednakopravni subjekti. Cilj demokratije je doći do pouzdanih odluka - zato je društvu potrebna informacija o svim segmentima društvenog života i društvenim grupama, pojedincima I pojedinkama. Ako raspon društvenih uloga pokazuje svijet pun mogućnosti za muškarce i pun ograničenja za žene, rasno, etnički, klasno ili drukčije subordinirane - takvo društvo ne može se nazvati demokratskim“.

Hronika jedne ženske akcije

Osnaživanje žena za suočavanje s prošlošću

2013 – 2014. godina

Autorke: Mirjana Tanasić, Mirsada Rešidović i Radmila Žigić

U publikaciji je predstavljen projekat Mir sa ženskim licem – osnaživanje žena za suočavanje s prošlošću, koji su tokom 2013. i 2014. godine vodile ženske organizacije Fondacija “Lara” iz Bijeljine i “HO Horizonti” iz Tuzle. Publikacija je bila jedna od aktivnosti u projektu u kojoj smo planirale da opišemo naše akcije, izazove sa kojima smo se suočavale i rješenja koja smo iznalazile.

Projekat Mir sa ženskim licem, planiran sa ciljem da osnaži aktivistkinje ženskih nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini za uključivanje u proces izgradnje mira, prerastao je u prvu mobilizaciju aktivistkinja za ženska prava u zagovaranju procesa suočavanja s prošlošću i integrisanje žena u zajedničku kulturu sjećanja. Tako publikacija nije mogla više da bude puko bilježenje aktivnosti u projektu nego i priča o tome kako se 20 žena uključenih u ovu akciju osjećalo tokom svih aktivnosti, kako smo se suočavale sa traumama prošlosti i u tom procesu mijenjale, te kako je naš projekat koji je započelo 5 (pet) žena prerastao u akciju koju je podržalo njih dvije stotine okupljenih 19. septembra 2014. godine, u mirnoj protestnoj šetnji na ulicama Sarajeva.

Autorka: Tanja Lazić

Istraživačice: Tanja Lazić, Ljubinka Vukašinović, Radmila Žigić

Pred Vama je dopunjeno izdanje knjige Žene u istoriji Semberije u kojoj smo u leksikonskoj formi javnosti približile žene koje su do 1990. godine svojim aktivnostima ostavile trag u javnom životu Semberije.

Neke od predstavljenih biografija nastale su na osnovu ličnih kazivanja ili kazivanja članova njihovih porodica i potomaka zbog čega im iskazujemo posebnu zahvalnost, kao i svim zainteresovanim za naš projekat koji su svojim predlozima, savjetima ili ispravkama pojedinih podataka omogućili da naš rad bude što sadržajniji i uvjerljiviji.

Trudile smo se da pomirimo sve naše razlike nastale tokom burne istorije ovih prostora; da sastavimo građansku i socijalističku Bijeljinu i istaknemo crtu multikulturalnosti koju je ovaj grad oduvijek imao. Iako najčešće podijeljene u nacionalne organizacije naše prethodnice su nekada zajedno, a nekada odvojeno, ulagale znanje i energiju da poboljšaju život žena svoga doba u suglasju sa prilikama u kojima su živjele; da najsiromašnijima među njima daju šansu za budućnost, da šire ideje prosvjećenosti među tada mahom nepismenom ženskom populacijom. One koje su pristupale socijalističkom i antifašističkom pokretu prije i u toku Drugog svjetskog rata, pokazivale su hrabrost I posvećenost koja ne smije da bude izbrisana; kao što se ne može zanemariti doprinos generacija stasalih u drugoj polovini XX vijeka koje su na tekovinama već priznatih ženskih prava 'vojevale' neke nove bitke i nastavljale dalje sa osvajanjem do tada nezamislivih ciljeva za žene.