SOS Telefon
1264
Telefon 24h
+387 66 810 800
Pišite nam
ngo.lara@teol.net
fondacija.lara@gmail.com
×

U Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu je 8. marta 2019. godine otvorena izložba „Mir sa ženskim licem“ koja je nastala kao rezultat saradnje i nastojanja ženskog mirovnog pokreta Mir sa ženskim licem i Foruma Civilna mirovna služba (forum ZFD) da u procese suočavanja s prošlošću i izgradnje mira u Bosni i Hercegovini (BiH) integrišu žensku perspektivu i predstave žensku stranu priče o preživljavanju i prevazilaženju posljedica rata.

Tim Historijskog muzeja BiH, predvođen kustosicom Elmom Hodžić, pretočio je u izložbu životne priče 20 žena koje su poslijeratnoj BiH vodile male (a velike) bitke za svoja i prava drugih i obnavljale ratom razoreno društvo.

Na otvaranju izložbe se, pored predstavnica organizatora Radmile Žigić i Judith Brand, prisutnima obratila Ambasadorica Savezne Republike Njemačke u BiH Christiane Constanze Hohmann, Ambasador Švedske u Bosni
i Hercegovini Anders Hagelberg, autorica Izložbe Elma Hodžić, jedan od recezanata Srđan Puhalo i Gordana Vidović, čija se priča zasluženo našla na panoima izložbe.

Priče predstavljene na ovoj izložbi pokazuju da žene nemaju samo ulogu žrtve u ratu i nakon ratova, već da su one i aktivne članice društva koje svojim sposobnostima, snagom i voljom pokreću pozitivne društvene promjene i vrijednosti. U isto vrijeme, ove su priče jedinstvene jer u fokus stavljaju žene i lično iskustvo nasuprot opštoj politici supremacije nacije i kolektiviteta nad pojedincem i marginalizacije ženskih iskustava i postignuća.

Ova izložba, posvećena je svim ženama Bosne i Hercegovine koje se svakodnevno trude i rade na izgradnji mira, biće postavljena u Hisotrijskom muzeju BiH do kraja marta, a u toku 2019. godine biće prikazana i u Bijeljini i Banjaluci.

“...dvadeset običnih žene pričaju svoje neobične životne priče. One su pobjednice iako su mnogo toga žrtvovale i izgubile. Pred nama su priče o ženama koje su se borile protiv svega što su proizele četiri godine rata i 23 godine mira u Bosni i Hercegovini. One su su se sprostavljale ratu, nacionalizmu, patrijarhatu, kapitalizmu, nasilnicima, svojim strahovima i za to su obično plaćale veoma visoku cijenu… Svaka od ovih žena je heroina koja su uspjela i pored svih nedaća koje su ih pratile, da nadiđu sredinu u kojoj su živjele, nakaradne ideologije koje su tada preovladavale, konformizam svojih prijatelja, poznanika i komšija, svakodnevne probleme sa kojima su se susretale, svoje strahove, ne iznevjere sebe i pobijede.” (Srđan Puhalo, recezent)

“Izložba, pored dokumentovanja ratne i poratne stvarnosti na prijelazu vijekova, bitno doprinosi i kulturi sjećanja (post)jugoslovenskih prostora kroz direktnu intervenciju u njen dominantni narativ, koji je uvijek kada su prelomni trenuci u historiji neke zemlje u pitanju, muškocentričan, određen religijski ili etnički. Sve ove priče su bitno rasklimale šablone identifikovanja na koje smo navikle. Jedan od ciljeva kulture sjećanja u Bosni i Hercegovini jeste pomirenje kroz suočavanje. Međutim, nema snažnijeg doprinosa pomirenju od poruka žena koje su dio ove izložbe. Kako su se žene sjećale? U tom načinu sjećanja nalazi se čitav jedan svijet satkan od emocija, razuma, snage, krhkosti, ožiljaka i volje za životom.” (Jasmina Čaušević, recezentkinja)

Prijavi nasilje nad ženama, ne štiti nasilnika!

Fondacija 'Lara' Bijeljina | Sva prava zadržana © 2019
Powered by limun.co