SOS Telefon
1264
Telefon 24h
+387 66 810 800
Pišite nam
ngo.lara@teol.net
fondacija.lara@gmail.com
×

U okviru Ženskog karavana mira, u Banjaluci je 29. maja 2014. godine otvorena izložba „Mir sa ženskim licem“ na kojoj su predstavljene biografije 11 žena iz 11 gradova BiH, koje su se u proteklom periodu izdvojile po svojoj dobroti, hrabrosti i solidarnosti.

 

Izložbu je pripremio i organizovao Helsinški parlament građana Banjaluke koji je među 12 organizacija koje učestvuju u mirovnoj, mobilizacijskoj akciji Ženski karavan mira.

Na izložbi u Studentskom pozorištu, predstavljena je i inicijativa za povećanje broja ulica u Banjaluci sa imenima žena, a o integrisanju žena u zajedničku kulturu sjećanja govorili su profesorica na Filološkom fakultetu dr Biljana Panić Babić i Srđan Šušnica.

Profesorica Panić Babić predstavila je istraživanje o znamenitim a zaboravljenim ženama Banjaluke koje je pred publikovanjem, a ona ga je inicirala i provela zajedno sa grupom profesora i profesorica Univerziteta u Banjaluci.

U prvom dijelu profesorka Panić Babić upoznala je posjetioce sa nizom znamenitih žena koje su živjele u Banjaluci i doprinosile njenom razvoju. Jedna od prvih žena o kojima postoje pisani tragovi bila je Šemsa Kaduna, sestra Mehmed paše Sokolovića, prva žena zadužbinarka u ovim krajevima.

"Ona je dala novac da se izgradi most na rijeci Vrbas i tako je postala prva žena zadužbinarka", objasnila je Biljana Babić.

Druga žena po kojoj je Banjaluka poznata je Safikada. "Postoji bar pet verzija legende o Safikadi, ali nikada nije utvrđeno da li je ona zaista i postajala", objasnila je Babić dodajući da je Safikada postala simbol neostvarive ljubavi sa kojim su se mnoge žene tog vremena mogle identifikovati.

Jedna od žena koja je opjevana i u pjesmama Vuka Stefanovića Karadžića i Ivana Frane Jukića bila je hajdučica Mara. "Prema nekim zapisima, nju i hajduka Simu Vuksana opkolila su 72 žandarma austrougarske vojske koja je htjela da se obračuna i zaustavi hajdučiju u svom carstvu. Simo se predao kako bi zaštitio tada trudnu Maru. Njega su ubili, a Mara je zbog hajdučije odrobijala 5 godina", ispričala je Biljana Babić navodeći imena i drugih brojnih žena koje su obilježile život u Banjaluci prije Prvog svjetskog rata i u periodu između dva svjetska rata. Tako je pomenula prvu školovanu učiteljicu Anku Drakulić koja u Banjaluku stigla 1868. godine na poziv bogate trgovačke familije koja je željela da školuje i svoju žensku djecu. Anka će ostati zabilježena ne samo po svoj predanosti da radi na opismenjavanju stanovništva, već i kao prva žena koja je u Banjaluci imala klavir. "Zanimljivo je da je tadašnji zakon zabranjivao učiteljicama da se udaju. Zakon je promjenjen 1918, samo djelimično jer je prosvjetnim radnicama dozvolio udaju, ali samo za učitelja", navela je Babić pominjući i prve žene doktorke, urednice novina, arhitektice, doktorke nauka, banovice, itd.

Srđan Šušnica uporedio je situaciju na banjalučkim ulicama prije i poslije posljednjeg rata. On je naveo da je od "nekih 460 prijeratnih ulica, njih 250 jednostavno nestalo, tj. promijenjeno i to na svega dvije sjednice opštinske komisije, u periodu od 92. do 96.". Prema njegovima riječima od tih 460 ulica svega 33 ili 7% nosi imena žena. "Od toga broja samo jedna se nalazi u užem centru grada, dok je većina smještena na periferiju, daleko od centara odlučivanja i distribucije moći", objasnio je Šušnica.

Zanemarivanje doprinosa i iskustava žena u procesima imenovanja ulica, trgova i javnih ustanova u većini gradova u BiH, kao problem mapiran je u okviru projekta “Mir sa ženskim licem – osnaživanje žena za suočavanje s prošlošću” koji od početka 2013. godine realizuju Fondacija „Lara” i „HO Horizonti sa još 10 ženskih organizacija sa područja BiH. Stoga su sve organizacije i prihvatile da svaka u svojoj sredini pokrene inicijativu i zahtjeva od lokalnih vlasti da imenovanjem ulica po značajnim ženama iz lokalne ili BiH istorije otvore procese integrisanja žena u zajedničku kulturu sjećanja.

Sve organizacije učenice Ženskog karavana mira takođe zajednički prikupljaju potpise za inicijativu prema Parlamentu BiH za utvrđivanje Dana sjećanja na stradanje žena u ratu u BiH.

Ženski karavan mira “Mir sa ženskim licem” održao je do sada akcije u sedam gradova BiH; Bihaću, Gradišci, Bosanskom Grahovu, Bratuncu, Sarajevu, Mostaru i Banjaluci.

U pripremi su akcije u Višegradu, Modriči, Tuzli, Zenici i Bijeljine, koje su odgođene zbog katastrofalnih poplava i odrona.

Prijavi nasilje nad ženama, ne štiti nasilnika!

Fondacija 'Lara' Bijeljina | Sva prava zadržana © 2019
Powered by limun.co