U organizaciji Instituta za humanističke i društvene nauke Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banja Luci, 26. i 27. maja održana je regionalna konferencija pod nazivom „Rodna ravnopravnost na univerzitetima: teorijske perspektive, institucionalno djelovanje i društveni angažman“.
U radu ovog naučno-stručnog skupa učestvovali su predstavnici i predstavnice univerziteta, naučnih instituta i nevladinih organizacija iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Jedna od panelistkinja bila je i direktorica Fondacije “Lara” Radmila Žigić, koja je predstavila kampanju “Sto žena – sto ulica po ženama”, kao i rad Inicijative Mir sa ženskim licem.
Radmila je podsjetila da je ovu kampanju krajem 2021. godine pokrenulo 13 ženskih nevladinih organizacija okupljenih u Inicijativi Mir sa ženskim licem.
-Iako vođena skromnim medijskim sredstvima, kampanja je izazvala brojne pozitivne reakcije u javnosti, s jedne strane, i otpor i nesnalaženje u krugovima onih koji odlučuju o vrijednosnom i rodnom oblikovanju javnog prostora, kao institucionalni odgovor akciji. Prve inicijative za imenovanje ulica po ženama, iako podnesene u skladu sa važećim propisima svake od lokalnih zajednica, odbijene su, što otvara niz dilema o prioritetima u oblasti aktivizma za rodnu ravnopravnost i potvrđuje ranija mišljenja i istraživanja da su javni prostor i kultura sjećanja među ključnim aparatima moći u očuvanju vladavina koje, uz naciju, patrijarhat i dalje vide kao ključno vrijednosno uporište.
Kampanja “Sto žena – sto ulica po ženama” zasnovana je na validnim statističkim pokazateljima o zastupljenosti žena i ženskog iskustva u obilježavanju ulične infrastrukture u 12 gradova u Bosni i Hercegovini ili 15 jedinica lokalne samouprave, među kojima su najveći administrativni i kulturni centri kao što su Sarajevo, Banjaluka, Tuzla, Mostar, Prijedor, Zenica, Bijeljina i drugi.
-Analizirano je ukupno 4.076 ulica. Manje od 3% ovih ulica u svom nazivu ima neko žensko ime ili iskustvo, odnosno na 100 obilježenih ulica tek tri su imenovane po ženama. Najmanje polovina ulica pripada muškarcima, a ostatak rodno neutralnim, ali od roda važnijim pojmovima vezanim za istoriju, geografiju ili druge prostorne znamenitosti, dodala je Žigić.
U Rječniku rodne terminologije, koji je uradio Evropski institut za rodnu ravnopravnost, postoji pojam ravnopravnosti ishoda i odnosi se na postizanje ravnopravnosti u najširem smislu, odnosno na ravnopravnost koja uzima u obzir rezultate u smislu ravnopravne raspodjele.
-Ulice u gradovima Bosne i Hercegovine nisu ravnopravno obilježene, to je očito, ali da li možemo postići ravnopravnost polova ako je otpor promjeni tako vidljiv? Ili je ključno pitanje ko i zašto ne želi da živi u ulicama nazvanim po ženama, istaknutim predstavnicama više od polovine građana ove zemlje?, pitala je Žigić.
Tokom dvodnevnog rada u okviru konferencije održano je šest tematskih sesija i jedna panel diskusija na kojima su predstavljena kako teorijski i empirijska istraživanja tako i institucionalne strategije i primjeri aktivističkog rada u borbi za bolji položaj žena u društvu.
Suorganizator konferencije je bila Transkulturna psihosocijalna obrazovna (TPO) fondacija iz Sarajeva, a u okviru projekta Uvođenje rodno osviještenih politika u visoko obrazovanje (University and Gender Mainstreaming - UNIGEM). Podršku u organizaciji konferencije pružio je i Savjetodavni odbor za rodnu ravnopravnost na Univerzitetu u Banjoj Luci.
Fondacija "Lara"/Foto: ff.unibl.org