SOS Telefon
1264
Telefon 24h
+387 66 810 800
Pišite nam
ngo.lara@teol.net
fondacija.lara@gmail.com
×

Publikacije

2021. godina

Preporuke i smjernice za unapređenje podrške i reintegracije preživjelih rodno zasnovanog nasilja razvijene su u okviru projekta ,,Unapređenje institucionalizacije lokalnih propisa i politika za podršku i reintegraciju žena žrtava rodno zasnovanog nasilja“, koji je Fondacija „Lara“ realizovala u periodu od 1. januara do 30. aprila 2021. godine na području grada Bijeljina i opštine Ugljevik. Projekat je podržala Fondacija „Udružene žene“ iz Banja Luke u okviru regionalnog projekta Institucionalizacija kvalitetnih usluga za podršku i integraciju žena koje su preživjele nasilje, koji finansira Austrijska razvojna agencija.

Cilj projekta bio je da se poboljšaju lokalni propisi i politike koji su od značaja za reintegraciju žena sa iskustvom nasilja u odabranim lokalnim zajednicama.

2021. godina

Uređivački tim: Gorica Ivić, Jasmina Čaušević, Selma Hadžihalilović

Istraživačice: Aleksandra Drinić, Alma Erak, Amela Burić-Ovnović, Arnela Buzaljko, Besima Botonjić, Danka Zelić, Dragana Petrić, Edina Sejmenović, Enisa Raković, Erna Duratović, Lana Jajčević, Ljilja Lukić, Merima Skokić, Mira Vilušić, Radmila Žigić, Sabina Lipovac, Seida Karabašić, Stanojka Tešić, Sunita Dautbegović – Bošnjaković, Svjetlana Peranović, Vedrana Frašto, Vildana Džekman

Leksikon koji je pred vama rezultat je saradnje ženske mirovne inicijative Mir sa ženskim licem i Forum Ziviler Friedensdienst e.V. (forumZFD). Nastao je u okviru kampanje „100 žena – 100 ulica po ženama“ koja predstavlja dio strateškog plana Inicijative Mir sa ženskim licem kojoj je, prije svega, cilj da se kroz kulturu sjećanja u BiH vrednuje i čuva sjećanje na postignuća, iskustva i doprinos žena kroz istoriju i danas. Inicijativa je pokrenuta prije sedam godina, i od te 2013. godine se razvila u mrežu organizacija civilnog društva i pojedinki. Inicijativa nastoji da preraste u građanski pokret koji će doprinijeti izgradnji mira u BiH i regiji.

Mir sa ženskim licem je inicijativa koja kroz aktivistički ženski pokret otvara i vodi process suočavanja s prošlošću i njeguje kulturu sjećanja na postignuća, iskustva i stradanje žena, stvarajući tako društvo u kojem je žena vidljiva u javnom i političkom prostoru i ravnopravno uključena u stvaranje trajnog mira.

2019. godina

Izložba „Mir sa ženskim licem“ rezultat je saradnje i nastojanja ženskog mirovnog pokreta Mir sa ženskim licem i Foruma Civilna mirovna služba (forumZFD) da u procese suočavanja s prošlošću I izgradnje mira u Bosni i Hercegovini (BiH) integrišu žensku perspektivu i predstave žensku stranu priče o preživljavanju i prevazilaženju posljedica rata. Ova izložba govori o ženama koje su u poslijeratnoj BiH vodile male (a velike) bitke za svoja i prava drugih i obnavljale ratom razoreno društvo. Životne priče pred vama nove su stranice historije ove zemlje – jedinstvene jer u fokus stavljaju žene i lično iskustvo nasuprot opštoj politici supremacije nacije i kolektiviteta nad pojedincem i marginalizacije ženskih iskustava i postignuća.

2019. godina

Pripremile: Vesna Savić, Dragana Petrić, Radmila Žigić

Akcija „Lare“ pod nazivom Podrška razvoju lokalnog gender akcionog plana Grada Bijeljine realizovana je u periodu maj – avgust 2019. godine sa ciljem uključivanja politika ravnopravnosti polova u rad lokalnih vlasti. Krajnji ishod akcije bila je inicijativa Skupštini Grada za izradu i donošenje dokumenta Lokalnog gender akcionog plana sa definisanim strateškim pravcima djelovanja koji bi obezbijedili rodnu perspektivu u razvoju ove lokalne zajednice. Kao rezultat akcije nastala je i ova publikacija urađena sa ciljem da bude od pomoći ženama aktivnim u političkim strankama i organizacijama civilnog društva u promociji politika rodne jednakosti.

Akcija je organizovana u okviru projekta Žene na izborima u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: Žene na izborima), koji finansira Vlada Kraljevine Švedske a sprovodi UNDP a u partnerstvu sa Parlamentarnom skupštinom BiH, Agencijom za ravnopravnost spolova BiH, Centralnom izbornom komisijom BiH, Gender centrom RS, Gender centrom FBiH, te UN Women u BiH.

2018. godina

Projekat Ženske ruke-ženski biznis realizovala je Fondacija “Lara” iz Bijeljine u saradnji sa SKUD Janja iz Nove Janje od decembra 2017. do decembra 2018. godine u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu koji finansira Evropska Unija,  a provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP). Projekat je sufinansirao Grad Bijeljina.

2016. godina

Autorke: Ivana Stanković i Tamara Šmidling

Rat koji je na teritoriji Bosne i Hercegovine vođen u periodu 1992-1995. ostavio je iza sebe pustoš i teške ljudske, materijalne i ekonomske gubitke od kojih se ova zemlja (sporo) oporavlja i dvadeset godina nakon završetka rata. Pitanja broja poginulih i stradalih, pronalaska mjesta gde su tijela pokopana, utvrđivanje činjenica u vezi sa njihovom smrću/stradanjem, te, naposletku, utvrđivanje odgovornosti za počinjena nedjela samo su najočigledniji problemi sa kojima je bila suočena javnost BiH u godinama nakon rata. Nakon ovih prvih i najočiglednijih problema, ubrzo su na „dnevni red“ došla i druga pitanja, u uskoj vezi sa ovim prethodno pobrojanim – kakve odštete ili reparacije zasluţuju različite kategorije pogođenog stanovništva, na koji način se lokalne (i šira, drţavna) zajednica trebaju sjećati određenih događaja iz rata, na koji način se treba kreirati zvanična politika čiji bi cilj trebalo biti da osudi nasilje iz prošlosti, ali i da spriječi njegovo ponavljanje u budućnosti.

Na ova, i još mnoga pitanja koja ovde nisu pomenuta, drţava Bosna i Hercegovina je tokom dvadeset godina od završetka rata pokušavala da ponudi različite odgovore i pristupe, čineći to sa više ili manje uspjeha, i uz više ili manje političke volje za stvarno rješavanje ovih pitanja.

Dominantan okvir unutar kojeg su se ova drţava i društvo suočavali sa svojom prošlošću bio je okvir tranzicijske pravde, koji u svom najgeneralnijem obliku podrazumijeva paralelan rad na uspostavljanju i stalnom jačanju svoja četiri stuba: krivična pravda, kazivanje istine, reparacije, institucionalne reforme.

2016. godina

Autorke: Aleksandra Letić, Ivana Stanković, Tamara Šmidling i Amra Pirić

Ovaj Policy dokument ima za cilj da ponudi moguća rješenja u procesima izgradnje mira u BiH, koji nedvosmileno uključuju žensku rodnu perspektivu ali i specifična znanja i iskustva žena u ovoj oblasti. Svi podaci koji su navedeni u ovom dokumentu su rezultat intenzivnog rada na terenu i sa ženama različitih profila.

Prijedlozi i preporuke iz ovog dokumenta se odnose na nekoliko ključnih oblasti, koje su tematizirane tokom tri radionice sa ženama. Te oblasti su sljedeće: kultura sjećanja i kazivanje istine, reparacije, institucionalne reforme i integrisana sigurnosti. Svaka od ovih tema je važna za prosece izgradnje mira u BiH i postoji nesumnjiva potreba da se u ovima procesima sa posebnom pažnjom posmatra uloga žena, kao korisnica ali i kao akterki. Ovaj dokument upravo daje nekoliko preporuka o načinima kako u dovoljnoj mjeri uključiti žene u ove procese, poštivajući I razumijevajući pri tome njihove specifične potrebe. Posebna vrijednost ovih preporuka je u činjenici da se žena pojavljuje i kao korisnicima ali i kao kreatorka mirovnih aktivnosti.

Predložene mjere su u cjelosti rezultat rada više od 213 uključenih žena i predstavljaju polaznu osnovu za dalju razradu planova, strategija i aktivnosti inicijative „Mira sa ženskim licem“ ali I drugih zainteresavanih strana, poput institucija sistema, organizacija civilnog društva, medija I drugih, koji direktno ili indirektno moraju i mogu uticati na stvaranje ambijenta mira u BiH, koji ženama, kao jednoj od najranjiviji grupa u našem društvu osigurava poštivanje prava, sigurnost, prosperitet, zaštitu i jednakopravnost.

xxxx. godina

Istraživačice i autorke: Vildana Džekman, Mirzeta Tomljanović, Danka Zelić, Dragana Đurić, Mira Vilušić, Merima Skokić, Lana Jajčević, Dragana Dardić, Sanja Samardžić Marjanović, Amra Selimić, Rašida Omerović, Alma Erak, Enisa Raković, Meliha Sendić, Duška Andrić

U publikaciji su predstavljene priče o 17 žena i djevojčica koje su ubijene u Bosni i Hercegovini u periodu od 1991. do 1995. godine. Priče su nastale u želji da se životi istradanja žena otrgnu od zaborava i da se procesima suočavanja s prošlošću i pomirenja na ovim prostorima da i rodna dimenzija.

Prema podacima iz Bosanske knjige mrtvih, u ratu u BiH ubijena je 9901 žena. Samo po neka od njih upisana je na spomenicima i memorijalima koji su postavljani za sjećanje na žrtve rata. Većina ubijenih žena živisamo u sjećanjima najbliže porodice koja obilazi njihove grobove ili postavlja pitanja pravde i kazne za njihovo stradanje.

Žene koje su poginule u ratu rijetko se pominju i u opštim statistikama teške bosanskohercegovačke ratne priče. O njima samo znamo da su im sudbine odredili prostor i vrijeme u kojem su živjele. U ovoj publikaciji željele smo da, pričama o 17 ubijenih žena i djevojčica, otvorimo pitanje - zašto biživoti isudbine žena stradalih u ratu bili manje važni za naše kolektivno pamćenje od života i sudbina svih poginulih vojnika i civila – muškaraca. I kako uopšte možemo govoriti o ravnopravnosti u društvu, ako se žena ne sjećamo ni kao žrtava, ni kao heriona i ako ih stalno i uporno isključujemo iz onoga što je danas poznato kao izgradnja mira i povjerenja.

2014. godina

Pripremile: Milkica Milojević i Radmila Žigić

Uredile: Tanja Slijepac i Jelena Milinović

Analiza i preporuke nastale u okviru realizacije Akcionog plana za rodnu ravnopravnost u uslovima katastrofe u Republici Srpskoj za period maj - decembar 2014. godine, u saradnji Gender centra – Centra za jednakost i ravnopravnost polova u Republici Srpskoj i Fondacije „Lara“ iz Bijeljine, uz podršku Misije OEBS-a u BiH.

Zašto je rodni aspekt važan?

Prije nepunih pola vijeka američka aktivistkinja za medijske slobode i jednakost žena i muškaraca u medijima dr. Dona Alen napisala je: „Demokratiju bismo mogli definisati na sljedeći način: svaka osoba ima pravo na informisanost o vlastitim interesima, a njegov/njezin način mišljenja, iskustvo ili perspektiva treba da budu uzeti u obzir kod donošenja odluka kako bi oni/-e mogli/-e učestvovati u njima kao jednakopravni subjekti. Cilj demokratije je doći do pouzdanih odluka - zato je društvu potrebna informacija o svim segmentima društvenog života i društvenim grupama, pojedincima I pojedinkama. Ako raspon društvenih uloga pokazuje svijet pun mogućnosti za muškarce i pun ograničenja za žene, rasno, etnički, klasno ili drukčije subordinirane - takvo društvo ne može se nazvati demokratskim“.

2014. godina

Hronika jedne ženske akcije

Osnaživanje žena za suočavanje s prošlošću

2013 – 2014. godina

Autorke: Mirjana Tanasić, Mirsada Rešidović i Radmila Žigić

U publikaciji je predstavljen projekat Mir sa ženskim licem – osnaživanje žena za suočavanje s prošlošću, koji su tokom 2013. i 2014. godine vodile ženske organizacije Fondacija “Lara” iz Bijeljine i “HO Horizonti” iz Tuzle. Publikacija je bila jedna od aktivnosti u projektu u kojoj smo planirale da opišemo naše akcije, izazove sa kojima smo se suočavale i rješenja koja smo iznalazile.

Projekat Mir sa ženskim licem, planiran sa ciljem da osnaži aktivistkinje ženskih nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini za uključivanje u proces izgradnje mira, prerastao je u prvu mobilizaciju aktivistkinja za ženska prava u zagovaranju procesa suočavanja s prošlošću i integrisanje žena u zajedničku kulturu sjećanja. Tako publikacija nije mogla više da bude puko bilježenje aktivnosti u projektu nego i priča o tome kako se 20 žena uključenih u ovu akciju osjećalo tokom svih aktivnosti, kako smo se suočavale sa traumama prošlosti i u tom procesu mijenjale, te kako je naš projekat koji je započelo 5 (pet) žena prerastao u akciju koju je podržalo njih dvije stotine okupljenih 19. septembra 2014. godine, u mirnoj protestnoj šetnji na ulicama Sarajeva.

2012. godina

Autorka: Tanja Lazić

Istraživačice: Tanja Lazić, Ljubinka Vukašinović, Radmila Žigić

Pred Vama je dopunjeno izdanje knjige Žene u istoriji Semberije u kojoj smo u leksikonskoj formi javnosti približile žene koje su do 1990. godine svojim aktivnostima ostavile trag u javnom životu Semberije.

Neke od predstavljenih biografija nastale su na osnovu ličnih kazivanja ili kazivanja članova njihovih porodica i potomaka zbog čega im iskazujemo posebnu zahvalnost, kao i svim zainteresovanim za naš projekat koji su svojim predlozima, savjetima ili ispravkama pojedinih podataka omogućili da naš rad bude što sadržajniji i uvjerljiviji.

Trudile smo se da pomirimo sve naše razlike nastale tokom burne istorije ovih prostora; da sastavimo građansku i socijalističku Bijeljinu i istaknemo crtu multikulturalnosti koju je ovaj grad oduvijek imao. Iako najčešće podijeljene u nacionalne organizacije naše prethodnice su nekada zajedno, a nekada odvojeno, ulagale znanje i energiju da poboljšaju život žena svoga doba u suglasju sa prilikama u kojima su živjele; da najsiromašnijima među njima daju šansu za budućnost, da šire ideje prosvjećenosti među tada mahom nepismenom ženskom populacijom. One koje su pristupale socijalističkom i antifašističkom pokretu prije i u toku Drugog svjetskog rata, pokazivale su hrabrost I posvećenost koja ne smije da bude izbrisana; kao što se ne može zanemariti doprinos generacija stasalih u drugoj polovini XX vijeka koje su na tekovinama već priznatih ženskih prava 'vojevale' neke nove bitke i nastavljale dalje sa osvajanjem do tada nezamislivih ciljeva za žene.

Prijavi nasilje nad ženama, ne štiti nasilnika!

Fondacija 'Lara' Bijeljina | Sva prava zadržana © 2019
Powered by limun.co