Sarajevo, 19. septembar 2014. godine
PARLAMENTARNA SKUPŠTINA BOSNE I HERCEGOVINE
PREDSTAVNIČKI DOM
Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti polova
Za Predsjednika Komisije
za Ured sekretara Komisije
PREDMET: Inicijativa ženskih organizacija u BiH za utvrđivanje Dana sjećanja na stradanje žena u ratu u Bosni i Hercegovini
Poštovani/a
U skladu sa Članovima 31., 46., i 99. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, br. 33/06, 41/06, 81/06, 91/06, 91/07 i 87/09), u ime Fondacije “Lara” iz Bijeljine i Udruženja “HO Horizonti iz Tuzle, uz podršku 10 ženskih organizacija sa područja cijele Bosne i Hercegovine i oko 1200 potpisa građana i građanki BiH, dostavljano Vam
Inicijativu za utvrđivanje Dana sjećanja na stradanje žena u ratu u Bosni i Hercegovini
Uz Inicijativu dostavljamo:
1.Rješenja o registraciji organizacija pokretača Inicijative
2. Potvrde podrške ženskih organizacija Inicijativi
3. Potpise podrške građana inicijativi
U skladu sa Članom 37. i Članom 39. Poslovnika, otvoreni smo za dalju pismenu i usmenu dopunu sadržaja i dokumenata Inicijative.
Cijeneći da je u toku predizborna kampanja a potom slijede Opšti izbori, molimo Ured sekretara Komisije da nas kontaktira u vezi sa daljim koracima postupanja u vezi Inicijative.
Obrazloženje
1. Formalno pravni okvir za podnošenje inicijative
U proceduralnom smislu Inicijativa se zasniva na odredbama Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, br. 33/06, 41/06, 81/06, 91/06, 91/07 i 87/09), a posebno Članu 99. kojim je propisan djelokrug rada Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti polova.
U materijalno-pravnom smislu, Inicijativu temeljimo na Ustavu Bosne i Hercegovine, Konvenciji o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena iz 1979. godine i Opcionom protokolu uz Konvenciju o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena, Pekinškoj deklaraciji i Platformi za akciju, UNSCR 1325, Zakonu o ravnopravnosti polova BiH (Službeni glasnik BiH broj; ) i drugim domaćim pravnim propisima i strateškim dokumentima kojima je propisana ravnopravnost polova i obaveza eliminacije svih oblika diskriminacije po osnovu pola.
2. Društvena opravdanost i činjenični osnov Inicijative
Kultura sjećanja je način na koji jedna generacija prenosi događaje i vrijednosti sadašnjosti i prošlosti budućim generacijama. Rad brojnih progresivnih, hrabrih i umnih žena i muškaraca na postizanju ravnopravnosti polova, emancipacije i uživanja ljudskih prava žena integralni je dio prošlosti naše zemlje. Ipak ovaj dio naše istorije isključen je iz istorijskih udžbenika i zajedničkog pamćenja. Imenovanje značajnih datuma, otvaranje memorijala, određivanje javnih naziva (ustanova, ulica i dr) po ženama, na izgled marginalno, u stvari je pitanje vrednovanja postignuća žena i rodne ravnopravnosti u kulturi sjećanja koja treba da odražava doprinose (i stradanja) i žena i muškaraca u jednom društvu. Integrisanje rodne dimenzije u zajedničkom pamćenju jedan je od najvažnijih elemenata u dostizanju društva jednakih mogučnosti za žene i muškarce, što je u BiH i pravno propisano i politički određeno kao cilj kojem težimo.
Žene su jednako isključene i iz procesa memorijalizacije stradanja građana/ki BiH u ratu od 1992-1995. godine. Žene žrtve rata uglavnom se koriste u dnevno-političke i propagandne svrhe, dok se ukupna a ni pojedinačna stradanja žena ni na koji način ne obilježavaju, kako na nivou lokalnih zajednica i entiteta, tako ni na nivou BiH. A samo neki podaci koje navodimo svjedoče o stradanju žena tokom rata u BiH i oni su činjenični osnov za pokretanje Inicijative.
U periodu od 1992. do 1995. godine u Bosni i Hercegovini ubijeno je /stradalo ukupno 9 901 žena. Prema evidenciji Istraživačko-dokumentacionog centra iz Sarajeva (objavljenoj u Bosanskoj knjizi mrtvih), žene čine 10,31% od ukupnog broja žrtava rata u BiH, i oko 1/4 civilnih žrtava rata. Njih 2/3 ili 5.873 stradalo je tokom 1992. godine, u periodu od aprila do septembra. Među stradalim ženama 72,5% su bošnjačke nacionalnosti. Žena srpske nacionalnosti stradalo je 1644 ili 16,6% i 9% ili 896 je Hrvatica. Žena ostalih nacionalnosti stradalo je 182 ili 1,83%. Od ukupnog broja stradalih žena, njih 97,48% su ubijene ili nestale kao civilne žrtve rata.
Prema različitim analizama suđenja za ratne zločine počinjene tokom rata u BiH, u oko 75 sudskih predmeta (pravosnažnih, prvostepeno osuđenih i postupaka koji su u toku) vođenim pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju, Sudom Bosne i Hercegovine, Specijalnim sudom za ratne zločine u Beogradu, okružnim i kantonalnim sudovima u BiH, suđeno je i za ratni zločin silovanja žena. Broj silovanih žena nikada nije utvrđen i svako licitiranje ciframa ulazi u sferu političke propagande. Žene u BiH bile su oružje rata i zastrašivanja, seksualno nasilje nad ženama i djevojčicama bilo je masovna pojava i mnogi slučajevi ratnog silovanja još su nekažnjeni i nerazotkriveni.
Opšte su poznati podaci o broju izbjeglih i raseljenih lica tokom godina rata u BiH, tako da ih nije potrebno posebno navoditi. Rat je promijenio živote stotinama hiljada žena koje su izgubile sinove, muževe, očeve i braću, bile prognane ili izbjegle. Za razmjere ove vrste stradanja žena nije još obezbijeđena adekvatna pravda.
Pored toga što su u ratu stradale, žene su u ratu u BiH, kao i svim ratovima vođenim na ovim i drugim prostorima, bile ključna mobilizacijska snaga koja je omogućavala da zajednice prežive uprkos borbenim dejstvima. Žene u ratu su bile one koje su preuzimale uloge hraniteljica porodice, radile u fabrikama, pomagale izbjeglicama, radile druge neophodne javne i reproduktivne poslove. Njihov doprinos kao i njihovo stradanje treba da budu dio integralnog sjećanja na godine rata.
3. Mogućnosti i rješenja
Predlagači/ice Inicijative svjesne su da je pitanje državnih praznika jedno od najtežih političkih pitanja u Bosni i Hercegovini. Svi dosadašji pokušaji donošenja zakona o praznicima nisu uspjeli dobiti potrebnu podršku u Parlamentarnoj skupštini i utvrđivanje i obilježavanje državnih praznika još je u nadležnosti entiteta.
Inicijativom tražimo da se utvrdi Dan sjećanja na stradanje žena u ratu u BiH koji bi imao karakter državnog praznika (ne nužno i neradnog dana) i kao takav bio propisan u zakonu kojim se utvrđuju državni praznici.
Međutim, zbog neizvjesnosti donošenja zakona o državnim praznicima, tražimo održavanje Poslovnikom odgovarajuće rasprave o problemu rodnog aspekta ratne memorijalizacije u Bosni i Hercegovini, jer cijenimo da bi tokom rasprave mogli doći do alternativnog i prihvatljivog rješenja.
Udruženje “HO Horizonti”
Mira Vilušić,
Fondacija “Lara”
Mara Radovanović, direktorica