Projekat “Mir sa ženskim licem – ženska inicijativa za suočavanje s prošlošću” je zajednički projekat Fondacije “Lara” i Udruženja “HO Horizonti” iz Tuzle koji za cilj ima uključivanje žena u procese izgradnje mira u BiH, a finansijski je podržan od švedske fondacije Kvinna till Kvinna.
Projekat okuplja aktivistkinje iz 12 ženskih organizacija sa cijelog prostora Bosne i Hergcegovine i nastavak je projekta “Mir sa ženskim licem – Osnaživanje žena za suočavanje s prošlošću” koji je realizovan tokom 2013. i 2014. godine.
U novembru 2014. godine, aktivistkinje iz partnerskih organizacija u projektu („Glas žene“ iz Bihaća, Fondacija „Udružene žene“ iz Banja Luke, Helsinški parlament građana Banja Luka, Udruženje građanki „Grahovo“ iz Bosanskog Grahova, Centar za pravnu pomoć ženama Zenica, Fondacija CURE iz Sarajeva, Udruženje „Žena BiH“ iz Mostara, Udruženje žena „MOST“ iz Višegrada, „Forum žena“ iz Bratunca i Udruženje građana „Budućnost“ iz Modriče) su na radionici strateškog planiranja definisale zajedničke ciljeve i razvile akcioni plan djelovanja Inicijative „Mir sa ženskim licem“ kao svojevrsnog ženskog mirovnog pokreta.
Tokom 2015. godine Inicijativa je nastavila sa zalaganjem za utvrđivanje Dana sjećanja na stradanje žena u ratu u BiH i postignut je dogovor da 8. decembar bude datum koji će članice Inicijative ubuduće obilježavati kao Dan sjećanja. Članice inicijative su 2015. godine po prvi put u svojim sredinama obilježile ovaj datum, simboličnim akcijama i aktivnostima u svojim gradovima, podsjećajući svoje sugrađane o važnosti uključivanja ženske strane rata u našu kulturu sjećanja, jer su brojne žene na različite načine bile žrtve bosansko-hercegovačkog rata. Naše zajedništvo u zalaganju za utvrđivanje Dana sjećanja koji bi bio posvećen stradanju žena svih nacija i vjera, najbolja je potvrda da je u Bosni i Hercegovini moguće razgovarati o prošlosti i graditi mir ako se to istinski želi.
U namjeri da doprinesu integrisanju rodnog aspekta u memorijalizaciju stradanja iz proteklog rata, članice Inicijative su sprovele istraživanje koje je poslužilo kao osnov za zajedničku Knjigu sjećanja na žene koje su poginule tokom rata u BiH. Publikacija nosi naziv „Rat nije jednorodan“ je posvećena ženama koje su poginule u ratu u BiH i sadrži autentične priče o 17 djevojčica i žena ubijenih u ratu. Priče koje su predstavljene u knjizi su nastale na osnovu intervjua sa članovima porodice ili bliskim prijateljima/cama ubijenih žena i podijeljene su u pet poglavlja, na osnovu godina i načina na koji su stradale.
U namjeri da doprinesu integrisanju rodnog aspekta u memorijalizaciju stradanja iz proteklog rata, članice Inicijative su sprovele istraživanje koje je poslužilo kao osnov za zajedničku Knjigu sjećanja na žene koje su poginule tokom rata u BiH. Publikacija nosi naziv „Rat nije jednorodan“ je posvećena ženama koje su poginule u ratu u BiH i sadrži autentične priče o 17 djevojčica i žena ubijenih u ratu. Priče koje su predstavljene u knjizi su nastale na osnovu intervjua sa članovima porodice ili bliskim prijateljima/cama ubijenih žena i podijeljene su u pet poglavlja, na osnovu godina i načina na koji su stradale.
U ovoj godini smo započeli i konsultativni proces u koji je uključeno oko 200 žena sa ciljem definisanja Platforme ženskih prioriteta u politikama tranzicijske pravde.
Ovaj proces je obuhvatio nekoliko segmenata, a najveći izazov su bile tri radionice inter-etničkog dijaloga koje su uspješno realizovane krajem maja i u junu 2016. godine. Dvije radionice su organizovane u Brčkom, jedna na Jahorini, trenerice i su bile Tamara Šmidling, Aleksandra Letić, Amra Pirić i Ivana Stanković, a ukupno 77 žena iz 14 gradova, raznolike starosne, profesionalne i obrazovne strukture i različite prošlosti je aktivno učestvovalo u radu radionica. Radionice su pokazale da ženama treba osnaživanje, ohrabrivanje i povezivanje da se aktivnije uključe u izgradnju mira kao i siguran prostor za vođenje dijaloga i kazivanje istine, a ujedno su imale imale snažnu mirovnu komponentu i bile proces suočavanja sa prošlošću jer je mnogo žena prvi puta bilo u situaciji da ispriča svoju priču i čuje priče i istinu “druge” strane.
U okviru konsultativnog procesa održani su i sastanci lokalnih neformalnih mirovnih mreža u 12 gradova BiH, a konsultacije će obuhvatiti i predstavnike drugih organizacija civilnog društva koji rade na istim ili sličnim pitanjima.
Do kraja 2016. godine, planirana je finalizacija Platforme, filma sjećanja, nastavak zagovaračkih aktivnosti za usvajanje Dana sjećanja na stradanje žena u ratu u BiH, ali i obilježavanje 8.decembra organizovanjem zajedničke Konferencije „Rod i tranzicijska pravda” u Sarajevu.
Mir sa ženskim licem simbolizuje višegodišnje nastojanje aktivistkinja ženskih organizacija u BiH da prevaziđu fizičke i simboličke barijere uspostavljene ratom i grade demokratsko, rodno osvješteno i pravedno društvo u kome žene aktivno učestvuju u izgranji mira i u kojem bi se jasno prepoznala i ženska strana rata.