Pred više od 20 političarki, građanskih aktivistkinja i novinarki, u prostorijama Fondacije „Lara” u Bijeljini, 26. marta, promovisana je inicijativa „Ženski sud BiH - zalaganje za prava žena koje su preživjele ratna silovanja“.
Inicijativu za pripremu učešća predstavnica iz BiH u radu Ženskog suda za bivšu Jugoslaviju vode četiri ženske organizacije; „Forum žena” Bratunac, Fondacija Cure iz Sarajeva, Udruženje građana „Budućnost” iz Modriče i HO „Horizonti” iz Tuzle. U ukupnu aktivnost uključeni su i Centar za pravnu pomoć ženama iz Zenice, Udruženje žena „Most” Višegrad i „Lara” Bijeljina. Ovih sedam organizacija su potpisnice inicijative za održavanje Ženskog suda BiH u sklopu regionalne inicijative Ženskog suda za prostor bivše Jugoslavije. Plan je da regionalni Ženski sud bude održan 2015. godine.
Na radionici u Bijeljini predstavljene su aktivnosti koje će tokom 2014. godine provesti ove organizacije u cilju obezbjeđenja podrške održavanju Ženskog suda i odabira svjedokinja, žena koje su preživjele seksualno nasilje u ratu. Prikazan je i film o iskustvima i rezultaima ženskih sudova u zemljama Azije i Afrike.
O važnosti organizovanja Ženskog suda govorila je Mara Radovanović, aktivistkinja „Lare”.
„Ženski sudovi su važni zato što institucionalni pravni sistem ne zadovoljava pravdu, ni na međunarodnom, a još manje na nacionalnom nivou i zato što na nivou države ne postoji sveobuhvatna i jedinstvena ragulacija prava i statusa preživjelih seksualnog nasilja, što doprinosi dodatnoj marginalizaciji, kategorizaciji i podjeli preživjelih”, između ostalog rekla je Mara Radovanović.
Vlasti u BiH nisu osigurale pravdu i odštetu hiljadama žena koje su silovane tokom rata. Pored toga, seksualno nasilje tokom rata i dalje je tabu tema u našim zajednicama.
„Ženski sud treba da učini vidljivim sve oblike seksualnog nasilja koje su preživjele žene u ratu u BiH i da javnim svjedočenjem vrati žrtvama dostojanstvo i mogućnost da prevaziđu traumu zbog nasilja kojem su bile izložene. On treba da inicira i stvaranje mehanizama pravde za ove žene”, rekla je Mara Radovanović.
Tokom godine planirano je 14 tematskih radionicama sa ženama, potom formalni i neformalni sastanci sa žrtvama, potencijalnim svjedokinjama, terapeutski rad sa potencijalnim svjedokinjama i njihova priprema za svjedočenje. Pored toga, članice Inicijative Ženski sud za BiH planiraju sastanke sa nadležnim državnim institucijama, organizovanje konferencije na temu obaveza države prema ženama koje su preživjele seksualno nasilje i razne oblike torture tokom rata i obilaske mjesta stradanja žena.
Iako je seksualno nasilje nad ženama u ratu tema o kojoj u BiH postoje različiti stavovi, sve učesnice skupa u Bijeljini složile su se da žrtve ratnog silovanja treba da dobiju i zaštitu i pravdu. Učesnice skupa su iznijele da postoje mnoge žene koje nikada nisu imale priliku da pričaju o seksualnom nasilju koje su preživjele i da su dvostruko viktimizovane, samim činom nasilja i stavom zajednice da je silovanje bilo njihova sramota.
Anka Todorović, predsjednica Aktiva ženna SDSa, smatra da mnoge žene skrivaju nasilje koje su preživjele i unutar svojih porodica da bi izbjegle da ih porodica ili sredina ne osude. „One su dvostruke žrtve i treba raditi da one dobiju i pravdu i satisfakciju da nasilje nije njihova sramota, nego zločin onoga ko je počinio silovanje.”
Mirjana Tanasić, novinarka iz Bijeljine smatra da, bez obzira što u BiH u vezi ratnih silovanja postoje različiti stavovi, problem je zajednički i tiče se nasilja nad ženama. „U srpskoj javnosti se silovanje doživljava kao ženina sramota i o ratnom silovanju se ćuti, dok su u Federaciji BiH žene koje su preživjele silovanje zloupotrebljavane u političke svrhe. I u jednom i drugom modelu ponašanje ove žene su i dalje žrtve, posebno ako uzmemo sve one koje su zločin koji su preživjele prećutale”, rekla je Tanasić.
Iznijeti su primjeri žena koje su poslije silovanja napuštali bračni partneri, a porodice ih dodatno izolovale. Pružiti pomoć ovim ženama, a zaštiti njihovu privatnost, bila bi pravda koje su one zaslužile, smatraju učesnice radionice.
Sve učesnice skupa podržale su inicijativu za održavanje Ženskog suda za BiH. Izneseno je i mišljenje da žene u BiH i dalje trpe različite vidove nasilja u javnoj i privatnoj sferi da bi održavanje ženskog suda svake godine, sa fokusom na neke od ovih oblika obespravljenosti i nasilja, bilo opravdano i važno u cilju stvaranja rodno pravdenog društva.